KAKO PREPOZNATI FAŠISTU

Sa italijanskog prevela: Aleksandra Mančić

1.100,00 RSD 825,00 RSD

Umberto Eko, jedan od najuticajnijih mislilaca XX veka, u esejima sabranim u knjizi Kako prepoznati fašistu pokazuje da fašizam nije samo davno poražena ideologija već skup strahova i navika koi se iznova vraćaju kada društvo izgubi sposobnost kritičkog mišljenja.

Polazeći od uspomena na svoje detinjstvo pod Musolinijem, Eko analizira kako nastaje atmosfera netrpeljivosti, ali i kako se proizvode neprijatelji i jezik pretvara u oružje. Njegov čuveni esej Večni fašizam razlaže znakove po kojima se totalitarizam može prepoznati i pre nego što on postane očigledan. U preostala dva eseja, koja se prvi put objavljuju na našem jeziku, on daje prikaz cenzure u savremenom dobu, slične fašističkoj, ali i slike moguće tolerancije i načina kako se totalitarizam prevlada.

Ova Ekova knjiga podseća da sloboda nije večna kada se jednom osvoji, već nešto što neprestano mora da se brani. Zato je njeno čitanje danas manje lekcija iz istorije, a više vodič za razumevanje sveta u kom živimo.

Umberto Eko (1932–2016), italijanski pisac, filozof i semiotičar, jedna od najuticajnijih intelektualnih figura Evrope druge polovine 20. veka. Rođen je u Aleksandriji u Pijemontu. Studi­rao je filozofiju na Univerzitetu u Torinu, gde je diplomirao radom o Tomi Akvinskom. Nakon studija radio je na italijanskoj državnoj televiziji RAI, a potom se posvetio akademskoj karijeri i postao profesor semiotike na Univerzitetu u Bolonji. Kasnije je predavao na Univerzitetu u Milanu, a bio je i gostujući profesor na Univerzitetima Jejl, Kolumbija i drugim. U naučnom radu bavio se teorijom znako­va, estetikom srednjeg veka, teorijom interpre­tacije i savremenom kulturom. Među njegovim najvažnijim teorijskim delima su knjige: Umet­nost i lepo u estetici srednjeg veka (1956), Otvore­no delo (1962), Lector in fabula (1979), Granice tumačenja (1995). Svetsku slavu stekao je romanom Ime ruže (1980), istorijsko-detektivskom pričom sme­štenom u srednjovekovni manastir, koji je postao međunarodni bestseler i kasnije ekra­nizovan. Objavio je i romane Fukoovo klatno (1988), Ostrvo dana pređašnjeg (1994), Baudo­lino (2000), Tajanstveni plamen kraljice Loane (2004), Praško groblje (2010) i Nulti broj (2015). Veoma su bila zapažena i njegova dela Isto­rija lepote (2004) i Istorija ružnoće (2008), a od 1985. do smrti redovno je objavljivao kolumne u najprestižnijim italijanskim i svetskim medi­jima.

Težina 0,2 кг
Godina izdanja

2026

Pismo

latinica

Povez

broš sa klapnama

Broj stranica

84 str.

ISBN

978-86-6263-654-6

Dimenzije

123 × 196

Povezani proizvodi

Od istog autora