Uskoro izlazi iz štampe

Jedan kratki, naizgled bezazleni telefonski poziv postao je simbol straha u totalitarnim režimima. U junu 1934. godine, na vrhuncu političkih čistki, Staljin je pozvao Borisa Pasternaka. Razgovor je trajao svega nekoliko minuta, ali se o njemu govori već decenijama.

Kroz priče o gradu napisane u formi leksikona, autor kao da iscrtava mapu i prostor Sarajeva kroz vreme, upisujući u nju podatke o različitim ličnostima, toponimima, događajima, likovima, objektima, temama i motivima vezanim, na ovaj ili onaj način, za velikog pisca i njegovo delo.

Minijature sa njegovih putovanja evociraju trenutke sreće i uče nas čuđenju. Mesta gde se dešavaju čudesne stvari i snovi koji odjekuju u životu. Karl-Markus Gaus pripoveda o „proždiračici“ u bečkoj tratoriji, o groblju u Istočnoj Evropi, o poslednjoj cigareti svog oca, o „lepoti ružnih gradova“.

Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je među mladim muškarcima veze koje su nadilazile etničke, verske i dru-štvene podele. Ove veze opstale su čak i nakon užasnog nasilja devedesetih godina, kada su se mnogi od tih muškaraca našli na suprotnim stranama linije fronta.

Zbornik radova Sa one strane granice nastao je povodom pedesetogodišnjice od objavljivanja knjige Granice rasta (1972) u kojoj je tim sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu proučavao način na koji ljudi eksploatišu Zemljina bogatstva. Taj izveštaj, koji je iz temelja promenio način na koji sagledavamo uticaj čovečanstva na planetu, naručio je Rimski klub. On je uzdrmao svet, podsetivši nas da živimo na planeti sa ograničenim resursima, da bi nas zatim odlučno vratio u sadašnjost i trezveno usmerio pogled ka budućnosti.

Evropu su saveznici oslobodili od nacionalsocijalističke diktature – ali je ujedno sa zapada i sa istoka uklještena novim svetskim silama: kroz dve generacije protezalo se to dvostruko evropsko iskustvo oslobađanja i konačnog odricanja od nekadašnje vodeće uloge. Tek nakon što su se izvukli iz stega supersila, Evropljani su u stanju da sa novom obaveznošću postave pitanja o odlučujućim osobinama zapadnog identiteta.
U narednom periodu

Mark Mazower: ON ANTISEMITISM


Richard Evans: HITLER’S PEOPLE



Guillaume Calafat, Mathieu Grenet MÉDITERRANÉES. UNE HISTOIRE DES MOBILITÉS HUMAINES (1492‑1750)

HALİL İNALCIK THE OTTOMAN EMPIRE, Sultan, Society and Economy

Георги Н. Николов: Цар Самуил

Romulus Vulcănescu: Mitologie romana
Milivoj Bešlin IDEJA MODERNE SRBIJE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI, KNJIGA 2
Ruđer Bošković: TEORIJA PRIRODNE FILOZOFIJE

Umberto Eco Il fascismo eterno
Ivana Marcikić: EFEKTI KONSTRUKCIJE PROSTORA U VIZUELNIM UMETNOSTIMA
Slobodan Ćurčić: ARHITEKTURA NA BALKANU. OD DIOKLECIJANA
DO SULEJMANA VELIČANSTVENOG
Losoncz / Stojanović / Bojanić: SVOJINA – ZBORNIK
Richard Cockett VIENNA: HOW THE CITY OF IDEAS CREATED THE MODERN WORLD
Projekat Jadar. Litijumsko-borna katastrofa. Monografija
JADAR PROJECT. Possible Harmful Impacts on Wildlife and Human Health


Žilija Kaže i Toma Piketi ISTORIJA POLITIČKIH SUKOBA. IZBORI I DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI U FRANCUSKOJ (1789–2022)

Lucas Chancel Énergie et inégalités. Une histoire politique

Ismail Kadare Prilli i thyer

Mathias Enard: LA PERFECTION DU TIR

Kamel Daoud Houris

CAMILLE LAURENS TA PROMESSE

Alec Patric Black Rock White City

Simona Sora Complezență

Iris Wolff Lichtungen

Serhiy Zhadan Anarchy in the UKR

JACEK DEHNEL Krivoklat

Mathias Enard Déserter

Éric Vuillard Les Orphelins
Sandro Veronezi Crni septembar
BIBLIOTEKA HISPANOAMERIČKI ROMAN XXI VEK

Mónica Ojeda Franco Mandíbula

Emmanuel Carrère Kolkhoze

Sándor Márai Bébi vagy az első szerelem
Žaneta Đukić Perišić i Vladimir Petrović: ANDRIĆEVE ADRESE
Aleksandar Isajevič Solženjicin PRIČE 2
Varja Balžalorsky Antić: LIRSKI SUBJEKT. REKONCEPTUALIZACIJA
Adriana Babeti AMAZOANELE
Aleksandar Prstojević Une histoire de l’antiréférence dans la littérature et les sciences humaines 1945-2000
BIBLIOTEKA PSYCHE














