BORA BABIĆ: „MAMA MEDEYA“ JE PRVI PRAVI QUEER ROMAN NA OVIM PROSTORIMA

U izdanju „Akademske knjige“ iz Novog Sada upravo je iz tiska izašao novi roman Damira Zlatara Freya „Mama Medeya – Promrzli cvjetovi svibanjski“. Urednica knjige je Bora Babić, inače glavna urednica izdavačke kuće Akademska knjiga. Roman će premijerno biti predstavljen 19. i 20. srpnja u Novom Sadu, koji je ovogodišnja Europska prijestolnica kulture, a uoči promocije o ovom izdavačkom projektu razgovarali smo s Borom Babić.

– Kako je došlo do suradnje s Damirom Zlatarom Freyom? Koji su razlozi da upravo Vaša izdavačka kuća objavljuje njegov četvrti roman? Tri prethodna Freyjeva romana objavila je zagrebačka „Fraktura“.

– Damir Zlatar Frey je ostavio u Novom Sadu dubok trag u kazalištu još prije 35 godina i taj trag nije iščeznuo do danas, publika ga pamti kao izuzetno avangardnog umjetnika. Kada je počeo pisati romane, iako su izlazili u Zagrebu, vijesti o dobrim knjigama brzo su stizale do Novog Sada. Štovatelji djela Damira Zlatara Freya, koje danas nazivamo fanovi, osnovali su u Novom Sadu Carpe Librum – Klub čitatelja Damira Zlatara Freya. On je vjerojatno jedini pisac u cijeloj regiji koji ima službeno registriran klub čitatelja. Klub vodi Ljiljana Kosanović, koja mi je preporučila da pročitam Freyove romane.

Izdavačka kuća Akademska knjiga je u regiji prepoznata po knjigama koje imaju kritički odnos prema mnogim društvenim pojavama, prije svega mislim na knjige iz društvenih i humanističkih znanosti. Naši autori su Slavoj Žižek, Jürgen Osterhammel, Axel Honneth, Alain Badiou, Thomas Piketty, Quinn Slobodian, Noam Chomsky, Ivo Goldstein, Hartmut Rosa i mnogi drugi teoretičari. Isto tako nastojimo da iz područja književnosti objavljujemo angažirana djela visoke književno-umjetničke vrijednosti. Od pisaca iz Hrvatske objavili smo knjige Daše Drndić i Slobodana Šnajdera. Uvjerena sam da romani „Sonnenschein“ i „Doba mjedi“ spadaju u najbolja literarna ostvarenja suvremene europske književnosti. U katalogu Akademske knjige se nalaze prestižni europski i svjetski pisci, dobitnici mnogobrojnih nagrada poput Mathijasa Enarda, Érica Vuillarda, Sandra Veronesia, J. M. G. Le Clézioa, Patricka Modianoa, Andreja Tarkovskog, Karl-Markusa Gausa, Carlosa Fuentesa, Aleksandra Tišme, Aleksandra Solženjicina i drugih nagrađenih pisaca. Glavni razlog zbog kojeg sam željela da budemo prvi izdavač novog romana Damira Zlatara Freya „Mama Medeya“ jeste taj što veoma cijenim stvaralaštvo ovog strastvenog i višestrano talentiranog umjetnika i što njegov novi roman hrabro skida maske društva i otvoreno govori o bolnim temama LGBT zajednice.

– Dio romana nastajao je i u SAD, točnije u San Franciscu, gdje je autor putovao tragovima svog junaka. Taj se put dogodio upravo zahvaljujući vašem snažnom angažmanu. Na koji ste način pomogli u autorovom istraživanju za roman?

– Kada sam pročitala dramu „Hrvatska Medeya“, koja je trebala predstavljati fabulu za novi roman, veoma mi se dopala. Osjećala sam da autor može dublje razviti psihologiju likova i da postojeću dramu može pretočiti u izvanrednu literarnu formu. Roman je bio tek u nastajanju. Željela sam pomoći piscu da svoju strast i umjetničku viziju na najbolji način pretoči u potpuno novo literarno djelo. Budući da se veliki dio radnje u romanu odvija u San Franciscu, bilo je neophodno dobro poznavanje grada kako bi roman bio autentičan i postigao maksimalan potencijal u naraciji i poetici. U jesen 2020. pandemija je bila na vrhuncu, putovanja su bila svedena na minimum, Damir je bio razočaran što neće moći završiti roman onako kako je zamislio. Veliki je perfekcionist i ta neizvjesnost je počela usporavati rad na romanu. Na razne načine pokušavali smo doći do sponzora koji bi podržao njegov odlazak u Kaliforniju, ali bilo je bezuspješno. Na kraju, sam se obratila autorici Akademske knjige Tanji Romanov Amochajev, koja živi u San Franciscu. Na našu veliku sreću, gospođa Amochajev imala je sluha i ponudila nam svoj apartman koji se nalazi u elitnom dijelu grada. Na toj gesti sam joj beskrajno zahvalna.

– Radni naslov romana bio je „Hrvatska Medeya“. Je li univerzalnost teme koju promišlja bila razlog da je promijenjen u „Mama Medeya“? Prema autorovim riječima, glavna je tema „priča o životu osoba LGTB zajednice u mladim demokracijama poput Hrvatske, odnosno roman govori o tome što su ovdje proživljavale i još danas proživljavaju osobe drugačije spolne orijentacije“.

– Dok smo u redakciji radili na rukopisu, roman se zvao „Hrvatska Medeja“. Autor se nije mogao osloboditi svog osobnog iskustva i, vjerojatno traume koju je doživio kao pripadnik manjinske grupe, odnosno kao pripadnik LGBT zajednice koja je godinama diskriminirana i bila obespravljena u njegovoj domovini. Međutim, istu ili sličnu diskriminaciju doživjeli su i doživljavaju pripadnici LGBT zajednice u mnogim hibridnim demokracijama na Balkanu ili u nekim državama Istočne Europe. Tokom rada na rukopisu odlučili smo promijeniti naziv romana u „Mama Medeya“ i svim čitateljima poslati univerzalnu poruku – druga naša „mama“ je domovina u kojoj živimo, pa neka svako osobno sudi je li prema svojoj djeci „Medeya“.

– Freyeva „Mama Medeya“ u sebi nosi autobiografske elemente poput „Kristalnog kardinala“?

– „Mama Medeya“ je zapravo nastavak romana „Kristalni karidinal“. U „Kristalnom kardinalu“ Damir Zlatar Frey se razodjenuo pred čitaocima i na šokantan način iznio neke autobiografske podatke i hrabro pokrenuo temu seksualnog zlostavljanja u katoličkoj crkvi, ali je pokrenuo i temu seksualne različitosti. Cijeli roman „Mama Medeya“ govori o neprihvaćanju ili bolje reći represiji društva, počevši od obitelji pa do države, nad pojedincima koji pripadaju manjinskoj LGBT zajednici. Glavni junak romana je kompozitor, pa je autor kroz tragičnu priču o Medeyi veoma vješto ispleo priču o umjetnosti, odnosno muzici i tako bolnim temama dao uzvišenost. Možemo slobodno reći da je to prvi pravi queer roman na ovim prostorima. Ispričan na veoma dramatičan, bolan i strastven način, dirnut će svaku osobu kojoj je humanost na prvom mjestu. Uvjerena sam da će „Mama Medeya“ ohrabriti mnoge pripadnike LGBT zajednice da osvoje još jedno zrno slobode. Na kraju romana Damir Zlatar Fray kroz lik glavnog junaka kompozitora Lobela Kluisera skreće pažnju konzervativnim društvima na doprinos koji je LGBT zajednica dala povijesti svjetske umjetnosti i književnosti.

– Mislite li da je naše društvu spremno za „Mamu Medeyu“ i teme koje Frey bespoštedno otvara u svom romanu?

– Mnoga europska društva, prije svega mislim na Istočnu i Jugoistočnu Europu, u hibridnoj su fazi demokracije, tu spadaju i sve države bivše Jugoslavije izuzev Slovenije. Zaista, jedan dio našeg društva je spreman na poštovanje različitosti i slobode pripadnika manjinske zajednice bez obzira na to radi li se o seksualnoj orijentaciji, veri, naciji ili boji kože. Nažalost, drugi dio društva je konzervativan i još nije spreman podržati marginalizirane grupe. Roman „Mama Medeya“ je još jedan poticaj da se nešto promijeni. To je bolna knjiga koju bi trebali pročitati sve heteroseksualne osobe kako bi bolje razumjeli pripadnike gey zajednice.

– Je li već sada prisutan interes za novi Freyev roman?

– Roman „Mama Medeya“ je objavljen prije sedam dana. Svi smo u redakciji veoma uzbuđeni jer Damir Zlatar Frey uskoro dolazi u Novi Sad. Konferencija za medije na kojoj će odgovarati na pitanja novinara zakazana je za 18. srpnja u redakciji Akademske knjige, prva promocija je 19. srpnja u knjižari Zenit, a druga 19. srpnja u Crnoj kući CK13. Na promocijama će govoriti dr Aleksandra Bosnić Đurić, kulturologinja i kolumnistica, Slobodan Tišma, pisac, dobitnik NIN-ove nagrade te Nedim Sejdinović, pisac i publicist. Dijelove romana će čitati glumci, prvaci Srpskog narodnog pozorišta, Sonja Krajnov i Jugoslav Krajnov, uz pratnju harfistice Mine Momčilović. Svi očekujemo dvije izvanredne večeri na kojima će se preplitati književnost, glazba i kazalište. Pozivam Istrijane da posjete Novi Sad – Europsku prijestolnicu kulture i 19. i 20. srpnja podrže Damira Zlatara Freya.

– Koja je misija vaše izdavačke kuće?

– Izdavačka kuća Akademska knjiga osnovana je 2006. godine. Moja namjera je bila da profil izdavačke kuće bude „koncept“, da postoji ozbiljan društveni ili književno-umjetnički razlog zašto se neka knjiga prevodi, odnosno objavljuje. Izdavački program smo uskladili sa sloganom kuće „Knjige mijenjaju svijet“. Čini mi se da smo u tome uspjeli i da nas je kulturna javnost prihvatila. Sve naša izdanja se mogu kupiti i u Zagrebu u knjižari i antikvarijatu Biblos, ali i putem   www.akademskaknjiga.com. Dobili smo više nagrada na sajmovima knjiga, a 2017. godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu Akademska knjiga je proglašena najboljim izdavačem u Srbiji. Ministarstvo kulture Francuske nas je nagradilo Ordenom umjetnosti i književnosti reda oficira. Također, brojni naši autori i prevoditelji su nagrađivani za knjige koje smo objavili. Ipak ću izdvojiti poruku koju nam je poslao Slavoj Žižek za 15. rođendan jer ona najviše govori: „Akademska knjiga je izdavačka kuća koja intelektualcu treba kao zrak koji diše. Knjige koje objavljuje nisu neposredno upotrebljive, one ne služe ekspertima, ali one nas prisiljavaju da razmišljamo u kakvom to svetu živimo. Akademska knjiga je jedan od razloga što se još nismo vratili u potpuni barbarizam.“

Razgovor vodila: Bojana Ćustić Juraga

Izvor: Glas Istre