{"id":5890,"date":"2020-09-25T10:42:18","date_gmt":"2020-09-25T09:42:18","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=5890"},"modified":"2020-09-25T10:42:18","modified_gmt":"2020-09-25T09:42:18","slug":"intervju-predraga-slijepcevica-za-novi-magazin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/intervju-predraga-slijepcevica-za-novi-magazin","title":{"rendered":"INTERVJU PREDRAGA SLIJEP\u010cEVI\u0106A ZA NOVI MAGAZIN"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici \u0161irom planete, \u010dak vekovima unazad, upozoravaju da \u010dovek nije centar sveta, i da svojom aktivno\u0161\u0107u vodi ka uni\u0161tenju osnovnih uslova za \u017eivot na Zemlji. To bezdu\u0161no uni\u0161tenje prirodne okoline, za koje nadmeno mislimo da samo nas ne poga\u0111a, odvija se sve ve\u0107om brzinom srazmerno kojoj istra\u017eiva\u010di sve zabrinutije gledaju na budu\u0107nost u koju, misle\u0107i samo na sebe, slobodno se mo\u017ee re\u0107i \u2013 srljamo.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload size-full wp-image-1722 additional-class alignleft\" src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27189%27%20height%3D%27300%27%20viewBox%3D%270%200%20189%20300%27%3E%3Crect%20width%3D%27189%27%20height%3D%27300%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/slijepcevic-predrag-.jpg\" alt=\"\" width=\"189\" height=\"300\" \/>Predrag Slijep\u010devi\u0107, biolog i filozof, predava\u010d na Univerzitetu Brunel u Londonu, i istra\u017eiva\u010d u oblastima hromozomske biologije, biogerontologije, karcinogeneze i filozofije biologije, svojim esejima koje \u010desto i redovno objavljuje u vrhunskim svetskim ali i u na\u0161im \u010dasopisima, kao i knjigama, dugo ve\u0107 ukazuje da mi mo\u017eda jesmo najinteligentnija bi\u0107a na planeti, ali da se stvari zna\u010dajno menjaju ako nakratko zatamnimo antropocentri\u010dne nao\u010dare nijansom skepse. Posmatranje svih organizama, naime, od bakterija do kitova, kao inteligentnih biosistema, a njihovih kolektiva kao inteligentnih dru\u0161tava, pokazuje da su koreni ljudskog uma u inteligenciji prirode, staroj 3.8 milijardi godina.<\/p>\n<p>O tome govori Slijep\u010devi\u0107evo najnovije delo pod nazivom <em>Preumljenje Zemlje<\/em>: <em>Futuristi\u010dki eseji o prirodi<\/em> koje se nedavno pojavilo u izdanju \u201eAkademske knjige\u201c iz Novog Sada, u kojem je autor pokazao da nauka nije stati\u010dna i da se, shodno tome, i na\u0161e razumevanje sveta neizbe\u017eno menja. Imamo li, recimo, snage za razbijanje mita o sebi samima, i volje da prihvatimo \u010dinjenicu da nismo najsavr\u0161enija bi\u0107a u biosferi, ve\u0107 da su bakterije, a ne mi, potencijalni gospodari kosmi\u010dke budu\u0107nosti? A od toga, umnogome, zavisi i na\u0161 opstanak.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload wp-image-5014 additional-class alignright\" src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27322%27%20height%3D%27483%27%20viewBox%3D%270%200%20322%20483%27%3E%3Crect%20width%3D%27322%27%20height%3D%27483%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Preumljenje_zemlje_-_korica_za_stampu_827x1240.jpg\" alt=\"\" width=\"322\" height=\"483\" \/><\/p>\n<p>U <em>Preumljenju Zemlje<\/em>\u2026 ovo je samo jedna od uzbudljivih tema koje \u0107e svakog pa\u017eljivog \u010ditaoca navesti na ozbiljno razmi\u0161ljanje. Napomenimo da je kod istog izdava\u010da Slijep\u010devi\u0107 2018. godine objavio i knjigu <em>Svetac i gre\u0161nik<\/em>: <em>Kako zloupotrebljavamo nauku i budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva<\/em>, koja sa <em>Preumljenjem<\/em>\u2026 impresivno govori o tome koliko je priroda veliki, slo\u017eeni i jedinstveni organizam, a koliko je \u010dovekova sujeta kojom hrani svoj Ego zapravo pateti\u010dna i jalova.<\/p>\n<p><strong>Knjizi ste dali naslov <em>Preumljenje Zemlje<\/em>. Ipak onaj \u010dije se preumljenje najpre o\u010dekuje jeste \u010dovek koji je uobrazio da je i centar, i gospodar svega. Imamo li prava na ekskluzivnost?<\/strong><\/p>\n<p>U pravu ste. Ne mo\u017ee se preumiti ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 umno, a to je priroda. Tezu da je priroda umna zastupali su, izme\u0111u ostalih, otac ameri\u010dkog pragmatizma \u010carls Senders Pers, i Gregori Bejtson, jedan od osniva\u010da kibernetike. Preumljenje u naslovu knjige je metafora koja se odnosi na ljudski um. Mi\u0161ljenje da smo mi najumnija stvorenja je zabluda. Na\u0161e pravo na ekskluzivnost, ako ga uop\u0161te posjedujemo, odnosi se na sposobnost otkrivanja vlastitih zabluda.<\/p>\n<p><strong>Da li smo takvim stavom remetila\u010dki faktor u biosferi?<\/strong><\/p>\n<p>Ni\u010de je govorio \u201eZemlja ima ko\u017eu, a ta ko\u017ea ima bolesti. Jedna od bolesti se zove \u010dovjek\u201c. \u010carsl Senders Pers je spekulisao za\u0161to je \u010dovjek bolest Zemlje. Koristio je termin \u201ejevan\u0111elje pohlepe\u201c. Holivud je prepoznao Persovo jevan\u0111elje pohlepe u liku Gordona Geka (Majkl Daglas) koji izgovara re\u010denicu \u201eGreed is good\u201c (pohlepa je dobra). Re\u010denica izra\u017eava duboko ljudski poriv. Ljubav. Ljubav prema novcu. Ali pogre\u0161no usmjerena ljubav se mo\u017ee preobraziti u zlo\u010din. Sjetite se stiha Rod\u017eera Votersa, \u201eMoney, it\u2019s a crime\u201c (novac to je zlo\u010din) sa kultnog albuma Pink Flojda. Parodiraju\u0107i zablude modernosti, mladi ameri\u010dki sociolog, D\u017eastin Mekbrajen, koristi termin \u201enekrocen\u201c kao sinonim za antropocen. Nekroza je odumiranje tkiva. Time se vra\u0107amo Ni\u010deu i bolesti Zemlje izazvanoj na\u0161im \u201enekrocenom\u201c.<\/p>\n<p><strong>Ka\u017eete da je <em>Homo sapiens<\/em> istinski \u0111ak prvak u \u0161koli evolucije. \u0160ta mu prethodi?<\/strong><\/p>\n<p>Dovoljno je pomenuti mikroorganizme. Na primjer, bakterije postoje blizu \u010detiri milijarde godina. Njihov planetarni superorganizam \u2013 bakteriosfera \u2013 je davno nau\u010dio kako da odr\u017eava i reguli\u0161e biogeohemijske cikluse organskih elemenata, bez kojih ne mo\u017ee biti \u017eivota ni za biljke, ni za \u017eivotinje, uklju\u010duju\u0107i i onu koja svojom pohlepom izaziva bolest Zemlje.<\/p>\n<p><strong>\u010covek je sposoban da u\u010di. Koliko je, me\u0111utim, voljan?<\/strong><\/p>\n<p>Moderna nauka, bez obzira na njenu prosvjetiteljsku ulogu, u velikoj mjeri se pretvorila u odbranu zabluda. Nauka nije mogu\u0107a bez velikog novca. Volju da u\u010dimo kroz otkrivanje zabluda, spre\u010dava sistem koji svakog nau\u010dnika nemilosrdno svrstava u \u201eljudski kapital\u201c. Sre\u0107om, ima ljudi koji su konstruktivni pobunjenici. Njihova otkri\u0107a dogmatskom sistemu postepeno otvaraju o\u010di. Jedan od eseja posvetio sam najve\u0107oj konstruktivnoj pobunjenici nauke, Lin Margulis. Istinsko u\u010denje mo\u017ee biti samo konstruktivno pobunjeni\u0161tvo \u2013 otkrivanje zabluda koje putem obrazovnog sistema gajimo vijekovima.<\/p>\n<p><strong>O \u010demu govori nova teorija organizma?<\/strong><\/p>\n<p>Svi organizmi iznad bakterija su kompozitni organizmi nastali udru\u017eivanjem bakterija i arhebakterija (arheja u modernoj terminologiji). Svako od nas je korporacija koja se sastoji od 37 triliona (hiljada milijardi) bakterijsko-arhejskih udru\u017eenja, simbiotskih \u0107elija koje \u010dine na\u0161a tijela. Ali svi organizmi na planeti su udru\u017eeni u kolektivni um biosfere, koji spaja bakterije, ljude, biljke, slonove, mrave, viruse i sve ostale biogene forme, u globalni \u201emozak\u201c, kao \u0161to znamo na osnovu teorije Gaja, D\u017eejmsa Lovloka i Lin Margulis. Moderni \u010dovjek je neiskusni i arogantni evolucioni novajlija kome se \u010dini da je on gospodar. Antropocen je zbog toga biolo\u0161ka kontradikcija. Nova teorija organizma predvi\u0111a da, ako je priroda umna, onda je \u010dovjek na putu da postane neuspjela misao u umu prirode. Ali ja sam optimista, i to sam pokazao na nekoliko mjesta u knjizi. Ima jo\u0161 nade da eksperiment zvani \u010dovjek nije potpuno propao.<\/p>\n<p><strong>Gde pripada antropocen u inteligentnoj hijerarhiji biosfere?<\/strong><\/p>\n<p>Termin antropocen ozna\u010dava na\u0161u iluziju da je \u010dovjek gospodar prirode. Ali i moderna nauka koja je omogu\u0107ila iluziju pobija samu sebe time \u0161to negira va\u017enost antropocena. Na primjer, nau\u010dni modeli pokazuju da bi biosfera umrla vrlo brzo ako bi se bakterije odstranile iz nje. Bakteriocen je, dakle, istinski ali benevoletni \u201evladar\u201c na Zemlji. S druge strane, istra\u017eivanja pokazuju da kad \u010dovjek napusti neka stani\u0161ta, ostatak \u017eivota na njima procvjeta. Na primjer, nedvosmisleno je utvr\u0111eno da se \u017eivotinjska populacija u okolini nuklearne elektrane \u010cernobilj potpuno oporavila i danas je mnogobrojnija i zdravija nego prije katastrofe samo zato \u0161to tamo nema ljudi.<\/p>\n<p><strong>U kojoj je meri danas, sa najnovijim saznanjima, neodarvinizam odr\u017eiv kao teorija?<\/strong><\/p>\n<p>Neodarvinizam, kombinacija Darvinove teorije evolucije (prirodna selekcija) i genetike, ima va\u017eno mjesto u istoriji nauke i jo\u0161 uvijek predstavlja sna\u017eno upori\u0161te za mnoge nau\u010dne timove \u0161irom svijeta. Prema neodarvinizmu, organizmi su \u201enezgrapni roboti\u201c, kako to ka\u017ee Ri\u010dard Dokins, u potpunosti determinisani genima i prirodnim okru\u017eenjem. S druge strane, grupacija nau\u010dnika razasuta na dvadesetak univerziteta i instituta \u0161irom svijeta, kojoj pripadam i ja, smatra da su organizmi prirodni agenti sposobni da u\u010de, dakle nedovoljno determinisani genima i okru\u017eenjem. Organizmi putem prirodnog u\u010denja grade okru\u017eenje. Neodarvinizam ne vidi da je biosfera simbiotski sistem u kome organizam koji uni\u0161tava okru\u017eenje, uni\u0161tava sebe.<\/p>\n<p><strong>Kao ilustraciju simbiogeneze uzimate italijanskog renesansnog slikara \u0110uzepa Ar\u010dimbolda, poznatog po portretima napravljenim od cve\u0107a, povr\u0107a, vo\u0107a, riba, knjiga\u2026 <\/strong><strong>\u0160ta nam umetnik govori?<\/strong><\/p>\n<p>Ar\u010dimboldova platna su odli\u010dna metafora za koncept simbioze koji je u osnovi nove teorije organizma. Simbioza zna\u010di \u017eivjeti zajedno. Na\u0161e tijelo je ekolo\u0161ki sistem u kome zajedno \u017eive virusi, bakterije, arheje, gljivice i njihova udru\u017eenja u formi milijardi \u0107elija koje nas \u010dine onim \u0161to jesmo. Ar\u010dimboldo to nije mogao znati, ali njegova kontra-intuitivna vizija ljudskih likova, sastavljenih od mno\u0161tva komponenti koje \u010dine harmoni\u010dnu cjelinu, postaje metafora za proces simbiogeneze bez koga nema biosfere kao umnog procesa. Da je biosfera umna znamo po tome \u0161to sama odr\u017eava svoju harmoniju, koju nau\u010dnici zovu homeostaza.<\/p>\n<p><strong>Inteligencija nije samo ljudska osobina nego osobina svih biolo\u0161kih organizama od bakterije do kita \u2013 polazi\u0161te je evolucione epistemologije, nove teorije u filozofiji nauke koja je od velike pomo\u0107i novoj tehnologiji. Koji bi bio najbolji primer za nju?<\/strong><\/p>\n<p>U jednom od eseja naveo sam primjer p\u010delinjeg algoritma. Neurolog Tomas Sili sa Prinstona je istra\u017eivao kako p\u010delinje dru\u0161tvo raspore\u0111uje \u010dlanice da \u0161to bolje iskoriste nektar sa cvijetnih poljana. Neki in\u017eenjeri su u ovome prepoznali analogiju sa internetom i kako serveri usmjeravaju korisnike prema sajtovima. Poslije saradnje sa Silijem kreirali su algoritam za optimalni internet saobra\u0107aj i nazvali ga p\u010delinji algoritam. Profesor Sili mi je rekao da je algoritam internet industriji napravio u\u0161tedu od 10 milijardi dolara. Ovo je prepoznao i ameri\u010dki  nau\u010dni establi\u0161ment. Presti\u017ena organizacija AAAS (American Association for Advancement of Science) koja izdaje \u010dasopis <em>Science<\/em>, Siliju i kolegama dodijelila je nagradu za p\u010delinji algoritam.<\/p>\n<p><strong>Ekstremno, kako ka\u017eete, ali ipak fascinantno zvu\u010di: \u201eUkoliko prihvatimo na momenat hipotezu da je evolucija kognitivni proces bilo bi korisno napraviti hijerarhiju organizama na osnovu njihove zastupljenosti u biosferi da bismo dobili predstavu o tome da li neka evoluciona kognitivna forma dominira biosferom.\u201c Koja bi to forma bila?<\/strong><\/p>\n<p>O ovome postoje precizni podaci. Biljke \u010dine 82 odsto biomase planetarne biosfere. Iza njih slijede bakterije sa 13 odsto. Sve \u017eivotinje na planeti ne prelaze 1odsto biomase. Mi smo u planetarnoj biomasi kao igla u plastu sijena. Doprinosimo svega 0.06 odsto. Planetarna biomasa virusa ne zaostaje mnogo za na\u0161om.<\/p>\n<p><strong>Kakav bi bio hipoteti\u010dki izve\u0161taj vanzemaljaca o poseti Zemlji?<\/strong><\/p>\n<p>O ovome sam pisao u eseju <em>Kosmi\u010dki crta\u0107i<\/em>. Naslov je parodija na\u0161eg osje\u0107aja vi\u0161e vrijednosti. Isto kao \u0161to mi sve organizme koji nisu ljudi, a posebno mikrobe, smatramo inferiornim, inteligentni vanzemaljci sa mnogo istan\u010danijim osje\u0107ajem za realnost, bi prepoznali mikrobe kao najva\u017enije organizme iz kosmi\u010dke perspektive, a nas samo kao njihove vektore. Najbolji dokaz za ovu tezu je podatak da je me\u0111unarodna kosmi\u010dka stanica ve\u0107 kontaminirana bakterijama iz na\u0161eg mikrobioma. Dakle bakterije ve\u0107 \u017eive 400 km duboko u kosmosu.<\/p>\n<p><strong>Kako izgleda kolektivna inteligencija mrava na delu?<\/strong><\/p>\n<p>Ne mnogo druga\u010dija od na\u0161e. Civilizacije mrava imaju gradove, vode ratove, posjeduju tehnologiju u formi poljoprivrede, praktikuju ekspertsku podjelu rada. \u010cak bi se moglo re\u0107i da njihovi gradovi imaju policijske stanice i pogrebna preduze\u0107a, kad se malo detaljnije analizira njihovo pona\u0161anje.<\/p>\n<p><strong>Pi\u0161ete da bi mravi mogli da nam budu ekolo\u0161ki uzor za na\u0161 problemati\u010dan odnos prema prirodnoj sredini. U \u010demu?<\/strong><\/p>\n<p>U ekolo\u0161koj ravnote\u017ei. Domoroci u Ju\u017enoj Americi znaju da su mravi listoreza\u010dice pa\u017eljive prema drve\u0107u. Nikada ne ogole lisnatu masu na jednom drvetu, nego mu uvijek daju \u0161ansu da se oporavi. Ovdje moram da se vratim na \u010carlsa Sendersa Persa jer je njegovo jevan\u0111elje pohlepe obja\u0161njenje za ekolo\u0161ku ravnote\u017eu. Pers je 1893. objavio esej <em>Evoluciona ljubav<\/em>. Razvio je tezu da je Agape, ili ljubav, glavni princip evolucije. Agape je op\u0161ta ljubav, uzajamni respekt komponeneti biosfere jednih prema drugima. Ali individualni organizmi imaju vlastitu formu ljubavi, Eros. Pers je smatrao da je Agape savjest Erosa. Mravlji Eros po\u0161tuje Agape i tako doprinosi ekolo\u0161koj ravnote\u017ei. Kad Eros izgubi savjest, ljubav postaje degeneri\u010dna kao u slu\u010daju na\u0161e beskrajne ljubavi prema novcu. Ljudski Eros je tako izgubio savjest i prema Persu postao jevan\u0111elje pohlepe. Persova argumentacija nam se mo\u017ee u\u010diniti neprimjerenom za epohu kojom dominira racionalizam nauke. Ali ne treba zaboraviti da je Pers bio nau\u010dnik po obrazovanju (diplomirao hemiju na Harvardu) i jedan od najuticajnijih logi\u010dara. Moderna nauka o biosemiotici po\u010diva na Persovoj trijadi\u010dnoj semiologiji. Treba dodati da je na\u0161 serijal <em>Agape<\/em>, koji vodi Aleksandar Gaj\u0161ek, a \u010dija je istinska zvijezda bio Vladeta Jeroti\u0107, divan primjer promocije principa Agape u svim sferama \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i nauku.<\/p>\n<p><strong>Planetarnim kopnom dominiraju biljke. Pa ipak, ljudske predrasude biljkama ne pripisuju inteligentno pona\u0161anje. A malo je poznato, podse\u0107ate, da je Darvin verovao u inteligenciju biljaka.<\/strong><\/p>\n<p>Darvin je, iznena\u0111uju\u0107e, \u017ertva selektivnog pristupa njegovom djelu. Dok se evolucioni princip prirodne selekcije slavi kao jedno od najzna\u010dajnijih dostignu\u0107a nauke, neka Darvinova otkri\u0107a se omalova\u017eavaju. Jedno od njih je i inteligencija biljaka u koju je Darvin duboko vjerovao. Me\u0111utim, neki moderni botani\u010dari polako ali sigurno promovi\u0161u inteligenciju biljaka kao nau\u010dni koncept. Drugo Darvinovo otkri\u0107e, sa sli\u010dnom sudbinom, je seksualna selekcija. Evolucija, prema Darvinu nije samo brutalna prirodna selekcija, ili opstanak najja\u010dih, nego i suptilni princip ljubavi koji ga pribli\u017eava Persu. Izbor seksualnog partnera je esteski princip. \u017denke nikada ne biraju najja\u010de mu\u017ejake za seksualne partnere. Naprotiv, njihov izbor su mu\u017ejaci umjetnici. Mu\u017ejaci koji imaju smisao za lijepo, \u0161te se vidi iz pripreme ljubavnog gnijezda kod mnogih mu\u017ejaka me\u0111u pticama i ribama. Mu\u017ejaci su umjetnici, a \u017eenke suptilne kriti\u010darke umjetnosti. Evolucija nije crno-bijela kako nam je moderni neo-dravinizam predstavlja.<\/p>\n<p><strong>\u010cesto spominjete Junga i njegov sistem kolektivnog nesvesnog. Gde se on najvi\u0161e o\u010dituje?<\/strong><\/p>\n<p>Dok je za modernu nauku i filozofiju svjesni dio na\u0161eg intelekta jedina komponenta va\u017ena za ljudski um i inteligenciju, Jung nam je otkrio da ljudski um nije intelekt nego psiha. Svjesni dio psihe je njena manja komponenta. Ubjedljivo najzna\u010dajniji dio psihe, prema Jungu, je kolektivno nesvjesno. To nije samo ljudsko kolektivno naslije\u0111e, nego i animalne evolucione komponente. Nova istra\u017eivanja pokazuju da bakterije iz na\u0161eg mikrobioma uti\u010du na razvoj mozga. Mo\u017eda \u0107e se ispostaviti da kolektivno nesvjesno ide duboko u evoluciju, \u010dak do bakterija. Zato se kolektivno nesvjesno ne mo\u017ee izraziti kroz um kao intelekt, nego samo, kao \u0161to znamo od Junga, kroz nesvjesne manifestacije psihe kao \u0161to su snovi kojima dominiraju iracionalizam i simbolika. Za mene su Ar\u010dimboldova platna umjetni\u010dko vi\u0111enje kolektivnog nesvjesnog koje nam otkriva tajanstvene veze sa evolucijom i umom prirode.<\/p>\n<p><strong>Kapitalizam je, ka\u017eete, direktno odgovoran za ekolo\u0161ku katastrofu koju je jo\u0161 mogu\u0107e zaustaviti. Kako, ako kapitalizam ima saveznike u mnogim nau\u010dnicima, filozofima, umetnicima\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Kapitalizam, sam po sebi, niti je dobar niti je lo\u0161. Kapitalizam je na\u0161e ogledalo. Jevan\u0111elje pohlepe. Moja knjiga je, nadam se, podsje\u0107anje da od mrava mo\u017eemo nau\u010diti va\u017enu lekciju. Onog momenta kad Agape postane savjest na\u0161eg Erosa, kao \u0161to je to slu\u010daj kod mrava, kapitalizam \u0107e postati daleko odgovornija socio-ekonomska forma nego \u0161to je danas.<\/p>\n<p><strong>Da li nauka, ako nije institucionalizovana, mo\u017ee da se sama izbori da opstane?<\/strong><\/p>\n<p>Ja sam optimista. \u010cak i institucionalizovana nauka, ako je dobro promi\u0161ljena, nam mo\u017ee pomo\u0107i da razrije\u0161imo ekolo\u0161ki \u010dvor u koji smo se upetljali. Kombinacija konstruktivnog pobunjeni\u0161tva i diplomatskih vje\u0161tina nekonvencionalnih i konvencionalnih nau\u010dnika bi trebala biti dovoljno sna\u017ena da oko\u0161talo jevan\u0111elje pohlepe zamijeni boljom formom humanizma, onom koja nije u neprijateljstvu sa prirodom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Intervjuisala<\/em> An\u0111elka Cviji\u0107<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici \u0161irom planete, \u010dak vekovima unazad, upozoravaju da \u010dovek nije  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[405],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-5890","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5890\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5890"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=5890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}