{"id":5823,"date":"2020-09-14T07:50:08","date_gmt":"2020-09-14T06:50:08","guid":{"rendered":"https:\/\/test.akademskaknjiga.com\/?p=5823"},"modified":"2020-09-14T07:50:08","modified_gmt":"2020-09-14T06:50:08","slug":"glad-predator-protiv-zapadne-civilizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/glad-predator-protiv-zapadne-civilizacije","title":{"rendered":"\u201eGlad\u201d: Predator protiv zapadne civilizacije"},"content":{"rendered":"<p>Svima je poznat fenomen koji se ve\u0107 nekoliko godina, mo\u017eda i decenija, de\u0161ava u Srbiji. U pitanju je medijsko (i dru\u0161tveno-mre\u017eno-internet) bla\u0107enje \u010dasnih i po\u0161tenih ljudi kako bi se ovi odvratili od politi\u010dko-dru\u0161tvenog anga\u017eovanja. Ovo je vremenom dovelo do toga da se ljudi od integriteta kao i oni sposobni koji bi ne\u0161to zaista mogli da promene u dru\u0161tvu jednostavno ne usu\u0111uju da zakora\u010de u mutne vode, ili bolje re\u0107i \u017eabokre\u010dinu, javnog \u017eivota. U doba post-istine vi\u0161e nije ni va\u017eno da li su medijski natpisi istiniti ili ne, da li su botovski natpisi na Tviteru i Fejsbuku provereni ili \u010dinjeni\u010dno (ne)potvr\u0111eni, da li je ugled i \u010dast tu\u017ebama za klevetu i sudskim presudama kasnije odbranjena, a du\u0161evna bol napla\u0107ena i izle\u010dena\u2026 Ideja koju je i Du\u0161an Kova\u010devi\u0107 u svojim, od strane policijske dr\u017eave podr\u017eanim, dramama popularizovao kako su svi isti \u2013 blatnjavi, prljavi, podli i pokvareni do sr\u017ei je odbranjena, a na\u0161 potencijalni mesija, posle rituala katranom, perjem i posipanjem pepelom, vra\u0107en u svoj memljiv brlog u kome mu je u na\u0161em dru\u0161tvu i mesto.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>\u201eO\u0161te\u0107ena reputacija je boca \u0161ampanjca iz koje je izva\u0111en \u010dep: ne mo\u017eete ponovo da je vratite, \u0161ta god da radite.\u201c<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Ne\u0161to sli\u010dno mogu\u0107e je i u dr\u017eavama zapadne civilizacije koje nemaju tako bogatu i duboko ukorenjenu tradiciju isto\u010dnja\u010dkih despotija. \u010cak i ona dru\u0161tva koja su preko protestantizma, kalvinizma i ostalih prakti\u010dnih, trgova\u010dkih, religizama vremenom oslobo\u0111ena centralizovane i organizovane dr\u017eavne represije, a sloboda pojedinca sme\u0161tena na pijedestal mogu\u0107a su sasvim nedemokratska stremljenja bli\u017ea zakonu lin\u010da nego zakonu Evropske unije.<\/p>\n<p>Nije pitanje da li su ljudi spremni da se vrate u plemensku zajednicu i u sekundi zaborave milenijume dru\u0161tvenog progresa i ljudskih i gra\u0111anskih prava na koja su tako ponosni, ve\u0107 je samo pitanje stvari zbog koje \u0107e da se spuste nekoliko stepenica dole. Mo\u017eda mali balkanski narodi i nisu spremni da se pretvore u zveri kada su u pitanju odbrana demokratije i njenih vrednosti (naprotiv), \u017eivotni standard, plata, socijalno i zdravstveno osiguranje, obrazovanje, kultura, budu\u0107nost i opstanak nacije i sli\u010dne nebitne gluposti, ve\u0107 samo za zaista va\u017ene i bitne stvari kao \u0161to su mitovi, izmi\u0161ljena istorija i sigurna svetla budu\u0107nost u mra\u010dnoj pro\u0161losti. Ali ni narodi zapadne civilizacije nisu imuni na dru\u0161tvenu devoluciju. \u201cDajte mi oslonac i ja \u0107u podi\u0107i Zemlju\u201c, rekao je svojevremeno Arhimed iz Sirakuze. \u201eDajte im motiv i od finih Holan\u0111ana \u0107u napraviti balkansku kasabu\u201c, kao da je \u017eeleo da poru\u010di D\u017eamal Uarija\u0161i iz Amsterdama u svom romanu <em>Glad<\/em> koju je, u prevodu Sr\u0111ana Nikoli\u0107a, objavila izdava\u010dka ku\u0107a <em>Akademska knjiga<\/em>.<\/p>\n<p><a class=\"cb-lightbox\" href=\"http:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-scaled.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload wp-image-22038 aligncenter\" src=\"http:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-scaled.jpg\" data-orig-src=\"http:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-scaled.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 2560px) 100vw, 2560px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27582%27%20height%3D%27520%27%20viewBox%3D%270%200%20582%20520%27%3E%3Crect%20width%3D%27582%27%20height%3D%27520%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-scaled.jpg 2560w, https:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-300x268.jpg 300w, https:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-1024x916.jpg 1024w, https:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-768x687.jpg 768w, https:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-1536x1374.jpg 1536w, https:\/\/www.bookvar.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Glad_Akademska_knjiga-1-2048x1832.jpg 2048w\" alt=\"\" width=\"582\" height=\"520\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Glavni junak romana, koji je 2017. godine oven\u010dan <em>Evropskom nagradom za knji\u017eevnost<\/em>, Aleksander Laslo pro\u0161ao je kroz toplog zeca primerenijeg Golom otoku, i kasnijim dr\u017eavnim tvorevinama nastalim na ovim stenovitim temeljima, nego Amsterdamu na prelasku vekova u kome je \u017eiveo.<\/p>\n<p>Laslo je tipi\u010dan intelektualac iz vi\u0161e srednje klase. Kao potomku ma\u0111arskih plemi\u0107a \u010diji su roditelji u begu od komunizma uto\u010di\u0161te za sebe, svog sina i kapital na\u0161li u Holandiji Laslu je bilo su\u0111eno da postane intelektualac, erudita, svestrana i temeljno i \u0161iroko obrazovana li\u010dnost kome je ceo svet pod nogama jedno veliko igrali\u0161te. Pod blagim pritiskom roditelja Laslo zavr\u0161ava lepe i pou\u010dne poslovne \u0161kole i postaje bankar za primer. Me\u0111utim, negde u tridesetoj godini, materijalno preobezbe\u0111en, Laslo po\u010dinje da do\u017eivljava \u017eivotnu krizu. Vi\u0161e sebe ne nalazi u poslovnom svetu akcija, dividendi, \u0161tednje i ulaganja\u2026 Sa druge strane, ne zna \u0161ta bi mogao da radi. Sasvim slu\u010dajno, u neobaveznom razgovoru sa prijateljem koji je kao lekar pripadnik humanitarne organizacije koja deluje u Etiopiji, Laslo po\u010dinje da vidi sebe u toj zemlji gladnih ljudi i sitih politi\u010dara. Bila je to prva polovina osamdesetih godina minulog veka pre nego \u0161to je ceo svet saznao za gladnu decu Etiopije i pre nego \u0161to su muzi\u010dari odlu\u010dili da ih nahrane. Odlazi tamo i na po\u010detku ima veoma jednostavna i svakodnevna sitna zadu\u017eenja kao \u0161to su sahranjivanje mrtvih.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, poslovni \u010dovek u njemu je ipak samo spavao i \u010dekao da se probudi. Laslo veoma brzo od grobara postaje organizator i kordinator nevladinih i humanitarnih organizacija koje poma\u017eu Etiopiji. \u010cak je organizovao koncert za gladnu decu Etiopije nakon \u010dega je prozvan \u201eholandskim Bobom Geldofom\u201c. Ovu titulu je sa gnu\u0161anjem prihvatio jer je, kao cinik, odavno prozreo pozera kakav je bio njegov britanski kolega.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u201eToliko je \u017earko \u017eelela da zaboravi razlike: razlike u bruto nacionalnom proizvodu, razlike u boji ko\u017ee, razlike u obrazovanju. Toliko je \u017eelela da misli: i ovde ljudi samo poku\u0161avaju da naprave ne\u0161to od svog \u017eivota. Kao i oni. Ali nisu bili poput njih. Ideja o jednakosti bila je iluzija koja se rasprsne svaki put kada neko zatra\u017ei novac.\u201c<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Kruna Laslove humanitarne karijere jeste program <em>Budu\u0107i lideri Etiopije<\/em>. Ideja je da Laslo, kao veoma imu\u0107an \u010dovek koji \u017eivi u vili, usvoji siro\u010di\u0107e iz Etiopije, da ih odvede u Holandiju, pru\u017ei vrhunsko vaspitanje i obrazovanje da bi se ovi, nakon okon\u010danja procesa, vratili u zemlju svog porekla i primenili svoja znanja kako bi je u\u010dinili podno\u0161ljivijim mestom za \u017eivot. Od skoro tridesetoro dece koja su prodefilovala kroz Laslovu vilu samo je jedna trula vo\u0107ka. De\u010dak koji jednostavno nije imao dovoljno kapaciteta da se izbori sa izazovima, pa se okrenuo bekstvu u kriminal i narkomaniju. Upravo je on uperio prst u Lasla i optu\u017eio svog dobrotvora da ga je seksualno zlostavljao.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u201eGledaoci vole da ih televizijski program iznenadi, ali ne previ\u0161e. Pre svega vole da vide da je njihovo mi\u0161ljenje potvr\u0111eno.\u201c<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ovo je bilo dovoljno da se uni\u0161ti jedan \u017eivot. Vi\u0161e ni\u0161ta nije bilo va\u017eno. Ni su\u0111enje, ni presuda, ni, na koncu, istina. Ne. Mediji i javnost \u017eeljna lin\u010da je presudila. Laslo je pedofil koga valja ubiti.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload size-full wp-image-5854 additional-class aligncenter\" src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27651%27%20height%3D%27562%27%20viewBox%3D%270%200%20651%20562%27%3E%3Crect%20width%3D%27651%27%20height%3D%27562%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/predator_alijen_silueta.jpg\" alt=\"\" width=\"651\" height=\"562\" \/><\/p>\n<blockquote><p><strong>\u201eAli zna\u0161 u \u010demu je bio problem tih godina? Sve je bilo previ\u0161e dobro. Cinizam je postao stil \u017eivljenja, a ironija oru\u017eje protiv svega. Ne\u0161to poput postmodernizma mo\u017ee da se smisli tek kada ima\u0161 dovoljno za jelo i kada mo\u017ee\u0161 po ceo dan da sedi\u0161 na svojoj lenjoj akademskoj guzici\u2026 A mi nismo sedeli samo na lenjim guzicama, ve\u0107 i na na\u0161em novcu.\u201c<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Deset godina nakon skandala i okon\u010dane zatvorske kazne Laslo je ruina od \u010doveka kakav je ranije bio. Ipak, ne odustaje od svoje borbe. Podstaknut su\u0111enjem jednom drugom \u010doveku optu\u017eenom za pedofiliju Laslo kontaktira svoju biv\u0161u devojku, novinarku Aureliju Lindeboum, sa idejom da ona napi\u0161e knjigu o njegovom \u017eivotu u kojoj \u0107e poku\u0161ati da ispri\u010da svoju verziju pri\u010de. Istinitu pri\u010du o sebi, ma koliko istina bila nebitna u ovom slu\u010daju.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u201eNikada se ne smete pretvarati da znate \u0161ta je dobro za druge. Morate te druge da slu\u0161ate, da im pru\u017eite \u0161ansu i podr\u017eite ih ako to \u017eele. Ali o\u010dinski popovati, to ne. Ja ne verujem da je ikada postojao narod ili neka grupa ljudi kojoj je od toga bilo bolje.\u201c<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Kao majka dvogodi\u0161nje \u0107erke, Aurelija je isprva zga\u0111enja ovim predlogom, ali, na kraju, ipak pristaje. Dok se pri\u010da o Laslovom \u017eivotu odmotava D\u017eamal Uarija\u0161i nam pripoveda i pri\u010du o licemernom dru\u0161tvu u kome \u017eivimo. Pitanje pedofilije je tu samo zanimljiv povod da se skenira savremeni svet i principi po kojima taj svet funkcioni\u0161e. Uarija\u0161i inspiraciju pronalazi u liku slavnog ameri\u010dkog lekara, nau\u010dnika, dobitnika Nobelove nagrade za knji\u017eevnost i medicinskog istra\u017eiva\u010da slova\u010dkog porekla, Danijela Karltona Gajdu\u0161eka koji je optu\u017een i osu\u0111en na zatvorsku kaznu od dvanaest meseci zbog maltretiranja maloletnika. Autor nam, uz pri\u010du o pedofiliji, servira glavno jelo u vidu pri\u010de o tabuima, stereotipima, ljubavi, seksualnosti, sre\u0107i, nesre\u0107i, gra\u0111anskim slobodama, predrasudama, krivici, pra\u0161tanju, \u201e\u017ertvama\u201c i \u201epredatorima\u201c. Autor analizira i licemerje humanitarnih organizacija, ali i re\u017eima koji dovode do humanitarnih katastrofa. Uarija\u0161i nije propustio da prozove, ne samo lokalne despote, ve\u0107 i njihove podanike koji su ovima dopustili da ih zarobe, unize i sistematski uni\u0161te.<\/p>\n<p>Naravno, najsuroviji je bio prema svojim sunarodnicima koji su ogrezli u licemerje i dvostruke standarde i koji, uprkos prividnoj otvorenosti, zapravo nisu spremni ni da \u010duju, a jo\u0161 manje da prihvate druge i druga\u010dije ideje.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u201eSvako ko u prevelikoj meri prevazi\u0111e mi\u0161ljenje sopstvene zajednice u vremenu u kojem \u017eivi, upada u probleme. Pomislite na Galileja, pomislite na Spinozu. Da li je to razlog da ostavite sve? Da li je to razlog da za\u010depite usta?\u201c<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Roman <em>Glad<\/em> D\u017eamala Uarija\u0161ija je pri\u010da o dru\u0161tvu u kome \u017eivimo, uprkos lepoj oplati i dalje duboko sebi\u010dnom i konzervativnom, gde se i samo pokretanje izvesnih tema i dovo\u0111enje u pitanje prihva\u0107enih vrednosti izjedna\u010dava grehom i zlo\u010dinom.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u201eAko postoji jedna apsolutno univerzalna vrednost, onda je to sloboda. Nijedan \u010dovek, iz koje god kulture da poti\u010de, ne \u017eeli da \u017eivi kao rob. Sloboda je pri\u010da na\u0161eg sveta. Sloboda je pri\u010da o \u010dove\u010danstvu.\u201c<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Da li smo zaista slobodni da pri\u010damo ono \u0161ta mislimo? Da li smo slobodni da mislimo svojom glavom? Kako su nas oru\u0111a slobode govora i mi\u0161ljenja vratila u vreme zakona lin\u010da i ustava rulje? Mislite o tome kada vas na Tviteru ili Fejsbuku nazovu prodanom du\u0161om i nahrane sendvi\u010dima.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong>Pi\u0161e<\/strong>: Milan Aran\u0111elovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tekst je preuzet sa <em>bookvar.rs<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svima je poznat fenomen koji se ve\u0107 nekoliko godina, mo\u017eda  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[405],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-5823","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5823"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5823\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5823"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=5823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}