{"id":5722,"date":"2020-08-17T10:18:58","date_gmt":"2020-08-17T09:18:58","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=5722"},"modified":"2020-08-17T10:18:58","modified_gmt":"2020-08-17T09:18:58","slug":"intervju-iva-goldstajna-za-nova-rs","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/intervju-iva-goldstajna-za-nova-rs","title":{"rendered":"INTERVJU IVA GOLD\u0160TAJNA ZA NOVA.RS"},"content":{"rendered":"<p><strong>U logoru su stradali ljudi sa svojim imenima, prezimenima, svojim biografijama, svojim osobinama. Ne dozvoljavam da bilo ko iz svojih politikantskih ili kakvih drugih razloga uve\u0107ava ili umanjuje brojke, ka\u017ee u razgovoru za Nova.rs istori\u010dar Ivo Gold\u0161tajn, autor knjige \u201eJasenovac\u201c. <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr Ivo God\u0161tajn profesor je istorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gde pored vizantijske i istorije Hrvatske u srednjem veku predaje i hrvatsku istoriju 20. veka, a autor je vi\u0161e od 20 knjiga i preko 200 nau\u010dnih i stru\u010dnih radova objavljenih u zemlji i inostranstvu. Niz knjiga posve\u0107enih istoriji Hrvatske u 20. veku zapo\u010deo je \u201cHolokaustom u Zagrebu\u201d (2001), napisanim zajedno sa ocem Slavkom, sa kojim je napisao i \u201cJasenovac i Blajburg nisu isto\u201d (2011). O tom periodu istorije objavio je i knjige \u201c\u017didovi u Zagrebu 1918-1941\u201d (2004), \u201cZagreb 1941 \u2013 1945\u201d (2011), trotomnu \u201cPovijest Hrvatske 1945-2011\u201d (2011), te monografiju \u201cTito\u201d (2015). Njegova knjiga \u201cJasenovac\u201d, objavljena u Hrvatskoj pre dve godine, a pro\u0161le godine i u Srbiji, ponovo je u centru pa\u017enje javnosti i predmet je polemika. Nakon \u0161to je na konkursu za otkup knjiga za biblioteke u Srbiji ona \u201cizbrisana\u201d sa liste preporu\u010denih naslova, usledila je i o\u0161tra prepiska izme\u0111u srpskog Ministarstva kulture i zagreba\u010dkog istori\u010dara. Sa druge strane, napada na knjigu ima i u Hrvatskoj.<\/p>\n<p><strong>\u010cime va\u0161a knjiga \u201eJasenovac\u201c izaziva tolike odijume u delu javnosti i u Hrvatskoj i u Srbiji?<\/strong><\/p>\n<p>Izaziva i pozitivne i negativne reakcije, dodu\u0161e po razli\u010ditim osnovama u Hrvatskoj i posve drugim u Srbiji. Sa jedne strane, akademska zajednica je knjigu i u Hrvatskoj i Srbiji, prvenstveno u Zagrebu i Beogradu, do\u010dekala vrlo pozitivno.<\/p>\n<div id=\"post-479087\" class=\"post-479087 kultura type-kultura status-publish hentry category-kultura tag-ivo-goldstajn tag-knjiga-jasenovac\">\n<div class=\"entry-content\">\n<p>S druge strane, deo javnosti ju je u u Hrvatskoj napao, i to su ljudi koji knjigu verovatno nisu ni videli, a kamoli i pro\u010ditali, ali su ve\u0107 apriori imali odre\u0111ene zaklju\u010dke o tome \u0161ta zapravo knjiga promovi\u0161e. U Hrvatskoj su to bile optu\u017ebe na koje ja te\u0161ko da mogu odgovoriti, jer tu je bilo razli\u010ditih analiza moje rasne \u010disto\u0107e, potpuno nebuloznih argumenata koje ne vredi ni spominjati. \u0160to se Srbije ti\u010de, iz ove prepiske \u0161to smo imali poslednjih dana sa Ministarstvom kulture i informisanja, o\u010digledno je sporna ta moja tvrdnja o broju jasenova\u010dkih \u017ertava. Naime, valja otvoreno re\u0107i \u2013 jedan deo srpske javnosti o\u010dito ne prihvata nijedan drugi broj jasenova\u010dkih \u017ertava osim \u201c700.000, i to samo Srba\u201d. To je sporno. I ni\u0161ta drugo \u0161to se ti\u010de srpske javnosti, koliko se meni \u010dini, ne bi moglo biti sporno. Uostalom, i recenzenti su napisali da je to jedan vrlo informativan i temeljan pregled Jasenovca iz razli\u010ditih perspektiva, ne samo u onom hronolo\u0161kom sledu, nego i tematskom, jer se bavim razli\u010ditim fenomenima unutra\u0161nje istorije jasenova\u010dkog logora: analiziram kako su ljudi dolazili, pod kojim okolnostima, za\u0161to su bili internirani u Jasenovcu, kako je izgledao \u017eivot unutar logora, umiranje, smrt. To su neke teme iz istorije jasenova\u010dkog logora koje nisu nigde drugde bile dosad u literaturi tretirane. Nije sporno da je jasenova\u010dki logor bio logor smrti i da su po genocidnim kriterijumima tu stradavali Srbi, Romi i Jevreji. I svi drugi koji su re\u017eimu bili ne samo protivnici nego i potencijalni protivnici.<\/p>\n<p><strong>Vi navodite podatak od oko 83.000 \u017ertava\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Govorim o tome da se broj od 83.145 \u017ertava navodi, poimeni\u010dno, na popisu u Javnoj ustanovi \u201cSpomen podru\u010dje Jasenovac\u201d. Klasifikovani su po razli\u010ditim karakteristikama, izme\u0111u ostalog, i po nacionalnosti. Najvi\u0161e je Srba (47.627), pa Roma, Jevreja i drugih. U Muzeju \u017ertava genocida u Beogradu je, koliko sam shvatio, taj popis negde na 84.000, bar po mojih poslednjim podacima.<\/p>\n<p><strong>Va\u0161 srpski izdava\u010d navodi da su va\u0161i podaci veoma sli\u010dni onima na sajtu Muzeja genocida. Jeste li tokom istra\u017eivanja sara\u0111ivali sa kolegama iz Srbije?<\/strong><\/p>\n<p>Neposredno, tokom rada na knjizi \u2013 ne. Ali imam \u0161irok krug prijatelja i poznanika u Beogradu, jo\u0161 od studentskih dana, dobrim delom sam o\u010duvao kontakte. I, prirodno, imam i me\u0111u istori\u010darima dosta kolega s kojima usko sara\u0111ujem, jo\u0161 od vremena kad sam (pre 32 godine) \u2013 doktorirao u Beogradu. No, \u0161to se ti\u010de podataka o broju \u017ertava, nisam ih posebno kontaktirao, jer mnoge od njih citiram u knjizi. Uostalom, broj \u017ertava je ne\u0161to \u0161to sam tretirao kao jednu od mnogih tema. Malo je \u010dudno da svih ovih godina ta dva popisa (beogradski i jasenova\u010dki) nisu bila upore\u0111ena. To je pitanje ministarstava i vlada, da o tome povedu ra\u010duna. Na\u017ealost, nije bilo politi\u010dke volje da se to radi. Procenjujem da se na tih 83.000-84.000, koliko je poimeni\u010dno popisano, mo\u017ee dodati, prema onome \u0161to sam video, jo\u0161 nekih 10 do 15 odsto, tako da bi ta procena mogla biti do 100.000 \u017ertava.<\/p>\n<figure id=\"attachment_479179\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 649px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-479179\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-479179\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-scaled.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-scaled.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27649%27%20height%3D%27433%27%20viewBox%3D%270%200%20649%20433%27%3E%3Crect%20width%3D%27649%27%20height%3D%27433%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-scaled.jpg 2560w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-300x200.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-768x512.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-640x427.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-1920x1280.jpg 1920w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-630x420.jpg 630w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-1260x840.jpg 1260w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-1890x1260.jpg 1890w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-470x314.jpg 470w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-175x117.jpg 175w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-260x174.jpg 260w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-355x237.jpg 355w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-725x483.jpg 725w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-341x227.jpg 341w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-728x486.jpg 728w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-125x84.jpg 125w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-171x114.jpg 171w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-357x238.jpg 357w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/shutterstock_139022801-255x170.jpg 255w\" alt=\"Jasenovac\" width=\"649\" height=\"433\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-479179\" class=\"wp-caption-text\">Jasenovac Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>Odakle onda taj podatak o 700.000, na \u010demu se on temelji?<\/strong><\/p>\n<p>Imam dugo poglavlje u knjizi u kom govorim o tome. Na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1945. godine, Jugoslavija je iza\u0161la sa brojkom od 1.700.000 \u017ertava rata, pri \u010demu su ve\u0107 tada demografske analize pokazivale da nije u Jugoslaviji moglo ukupno biti toliko \u017ertava, nego da je broj poginulih na svim stranama, vojnika i civila, od Triglava do \u0110ev\u0111elije, ne samo na partizanskoj strani, nego i na \u010detni\u010dkoj, usta\u0161koj, balisti\u010dkoj\u2026 mogao biti oko milion, svih zajedno, a da su ovih 700.000 nero\u0111ena deca, oni koji su pobegli u inostranstvo, i tako dalje. Dosada\u0161njim se istra\u017eivanjima nije uspelo ustanoviti ko je prvi i za\u0161to iza\u0161ao sa tom brojkom od 700.000 \u017ertava u Jasenovcu. No, ve\u0107 je partizanska propaganda potkraj rata, kako bi potakla svoje borce da se \u0161to \u017ee\u0161\u0107e udari po neprijatelju \u2013 preuveli\u010davala ionako te\u0161ke zlo\u010dine nacista, fa\u0161ista i njihovih doma\u0107ih saradnika. Tako je u junu 1944. u izdanju \u201cVjesnika Jedinstvene narodno-oslobodila\u010dke fronte Hrvatske\u201d objavljena knji\u017eica \u201cDokumenti usta\u0161kog terora. Koncentracioni logori\u201d, u kojoj je navedeno da je u logorima NDH ubijeno do 800.000 osoba. A kad je nakon stvaranja socijalisti\u010dke Jugoslavije brojka od 700.000 jasenova\u010dkih \u017ertava bila uba\u010dena u javni prostor, tako je i ostalo. Iako je ve\u0107 \u0161ezdesetih godina bilo jasno da ta brojka, takva kakva jeste, ne odra\u017eava istinu.<\/p>\n<figure id=\"attachment_479133\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 652px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-479133\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-479133\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27652%27%20height%3D%27326%27%20viewBox%3D%270%200%20652%20326%27%3E%3Crect%20width%3D%27652%27%20height%3D%27326%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4.jpg 1620w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-300x150.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-1024x512.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-768x384.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-1536x768.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-640x320.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-1200x600.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-4-725x363.jpg 725w\" alt=\"Jasenovac\" width=\"652\" height=\"326\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-479133\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Arhiva<\/figcaption><\/figure>\n<p>Naime, u velikom istra\u017eivanju o \u017ertvama rata na prostoru Jugoslavije, zavr\u0161enom 1964. godine, za Jasenovac je poimeni\u010dnom identifikacijom ustanovljeno 59.188 imena \u017ertava (od toga u Jasenovcu 49.602, a u Staroj Gradi\u0161ki 9.586). Pazite, u to doba su se popisi radili po op\u0161tinama. Iz Beograda, kao saveznog centra, to je i\u0161lo prema republikama, iz republi\u010dkih centara prema op\u0161tinama i na nivou tada\u0161njih op\u0161tina u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, odakle dolaze gotovo sve jasenova\u010dke \u017ertve, radili su se popisi. Tada je jo\u0161 bilo \u017eivih svedoka, rodbine, i nije se do\u0161lo dalje od 59.188. U istra\u017eivanjima napravljenim u zadnjih 20 godina u Spomen-podru\u010dju \u201cJasenovac\u201d taj je broj uve\u0107an za nekih 24.000 osoba. U onom ranijem popisu iz 1964. godine je bilo dosta gre\u0161aka, tako da je to bio golem posao koji je obavljan kako u Jasenovcu, tako i u Beogradu, jer je odre\u0111en broj onih koji su bili na tom popisu iz 1964. maknut s njega, a uvedene su druge osobe. Moram naglasiti da najve\u0107i broj usta\u0161kih \u017ertava me\u0111u Srbima, koji su poginuli kao vojnici ili civili od strane usta\u0161kog re\u017eima u tada\u0161njoj NDH, nije stradao u Jasenovcu. Vi\u0161e ih je stradalo po jamama ili strati\u0161tima nedaleko od njihovih ku\u0107a. Tih masovnih usta\u0161kih zlo\u010dina najvi\u0161e je bilo 1941. i 1942. godine. Recimo, u Lici su Srbi masovno odvo\u017eeni u Jadovno i u druge logore u Velebitu i na Pagu. Iz tih krajeva je do Jasenovca 1941. godine niko nije stigao. U Hercegovini isto tako. Naravno, broj srpskih \u017ertava u NDH je kudikamo ve\u0107i od onog broja koliko je Srba ubijeno u Jasenovcu.<\/p>\n<figure id=\"attachment_479125\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 751px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-479125\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-479125\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27751%27%20height%3D%27466%27%20viewBox%3D%270%200%20751%20466%27%3E%3Crect%20width%3D%27751%27%20height%3D%27466%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1.jpg 1620w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-300x186.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-1024x636.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-768x477.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-1536x954.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-640x397.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-1200x745.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-1-725x450.jpg 725w\" alt=\"Jasenovac\" width=\"751\" height=\"466\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-479125\" class=\"wp-caption-text\">\u201cMnoge \u017ertve NDH nisu ni stizale do Jasenovca\u201d Foto: Arhiva<\/figcaption><\/figure>\n<p>Na primer, od 6.399 \u017ertava tokom rata (a Srba je bilo 98 odsto) na podru\u010dju nekada\u0161njeg kotara (Titova) Korenica (od toga su 1.456 bili borci, \u017ertava terora bilo je 3.193, a umrlih od tifusa 1.750) u gospi\u0107kom sisitemu logora stradalo je oko 380 osoba, a u Jasenovcu samo 14! Kustos beogradskog Muzeja \u017ertava genocida Dragan Cvetkovi\u0107 je izra\u010dunao kako je u Jasenovcu u odnosu na druga strati\u0161ta stradalo 3,63 puta vi\u0161e civila iz Slavonije nego \u0161to je bio prose\u010dan obim ukupnih stradanja i stradanja u Jasenovcu, a iz Like \u010dak 25 puta manje. Cvetkovi\u0107, nadalje, procenjuje da je u jasenova\u010dkom logorskom kompleksu stradalo \u201cizme\u0111u 22,9 i 24,3 odsto svih civila srpske nacionalnosti s teritorije NDH\u201d, te da je najvi\u0161e stradalo Srba iz Bosanske krajine, potom iz Slavonije, pa s Banije. Iz Slavonije je u Jasenovcu stradalo oko 55-56 odsto ukupnih srpskih \u017ertava na teritoriju NDH, a iz Like 0,89 odsto.<\/p>\n<p>Voleo bih da se, pre nego da se raspravlja o brojkama, mnogo bolje upozna istorija Drugog svetskog rata kako na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, tako i uop\u0161te. Da se shvati sva grozota tih doga\u0111anja i masovnih zlo\u010dina i onda, na kraju, da govorimo o brojkama.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta su va\u0161a nova saznanja?<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to je meni bilo va\u017eno \u2013 bilo je da otvorim nove teme. Ve\u0107 i samim pogledom na sadr\u017eaj mo\u017eete se u to uveriti \u2013 naslovi poglavlja su \u201cNa to se ne navikava \u010dovjek, nego logora\u0161\u201d, pa onda \u201cNastup: Logora\u0161 je bio \u010dovjek izabran za umiranje\u201d, nadalje \u2013 \u201cSmije li se logora\u0161 nadati spasu?\u201d, \u201cBanalnost jasenova\u010dkog zla\u201d, \u201cKako pre\u017eivjeti?\u201d. Naravno, treba znati unapred da velika ve\u0107ina ljudi koji su stigli do Jasenovca uop\u0161te nisu u\u0161li u logor, nego su bili ubijani na Gradini ili na nekom od strati\u0161ta, fakti\u010dki odmah nakon dolaska na \u0161iri prostor logora. Kako su uglavnom dolazili na levu obalu Save, prebacivani su na desnu, u Gradinu, i tamo su ubijani. To je bila ve\u0107ina. Manji deo, sposobnih za rad, ulazio je u centralni prostor logora (Jasenovca III Ciglane), a bila je tu i Ko\u017eara (Jasenovac IV) i Stara Gradi\u0161ka (Jasenovac V), kao i \u010ditav niz ekonomija u okolini gde su zato\u010denici radili. Me\u0111utim, i tim ljudima koji su radili \u017eivot je visio o tankoj niti. U svakom trenutku su bili kandidati za smrt. Znalo se da \u0107e \u201cvi\u0161ak\u201d zatvorenika, u nekom trenutku, kada budu suvi\u0161ni biti likvidirani.<\/p>\n<figure id=\"attachment_454573\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 701px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-454573\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-454573\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27701%27%20height%3D%27500%27%20viewBox%3D%270%200%20701%20500%27%3E%3Crect%20width%3D%27701%27%20height%3D%27500%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02.jpg 2100w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-300x214.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-1024x731.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-768x549.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-1536x1097.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-2048x1463.jpg 2048w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-640x457.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-1200x857.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-1920x1371.jpg 1920w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/knjiga-02-725x518.jpg 725w\" alt=\"\" width=\"701\" height=\"500\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-454573\" class=\"wp-caption-text\">Monografija \u201cJasenovac\u201d u izdanju \u201cAkademske knjige\u201d Foto:Promo\/Akademska knjiga<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong><br \/>\nU knjizi ste spominjali i smrt izgladnjivanjem\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Da. Spominjao sam jedno psiholo\u0161ko stanje poznato u savremenoj psihologiji, a to je nau\u010dena bespomo\u0107nost. To je, zapravo, na\u010din na koji se logora\u0161i koji izgube svaku nadu prepuste sudbini i budu dovedeni u tako de\u0161peratno stanje da vi\u0161e jednostavno ne mogu iskazati bilo kakav otpor u trenutku kada budu suo\u010deni sa bliskom smr\u0107u i jednostavno se prepu\u0161taju.<\/p>\n<p>Jedna od tema koja mi se \u010dinila va\u017enom, a do sada se nije u literaturi tretirala, to je na koji na\u010din su ti jasenova\u010dki kolja\u010di postali zlo\u010dinci. \u010cesto su to bili vrlo mladi ljudi, neki su \u010dak imali i 12 godina (ali to su ekstremni primeri), bilo je dosta \u0161esnaestogodi\u0161njaka ili osamnaestogodi\u0161njaka, mladih koji su dolazili sa sela, neuki, dobili bi uniformu, \u010dizme prvi put u \u017eivotu, pu\u0161ku\u2026 Onda bi, kada bi u\u0161li u tu grupu, videli bi da je neko od starijih me\u0111u njima izmlatio i ubio nekog logora\u0161a, onda je to postajala \u201cfora\u201d i onda su ubijali i oni. Me\u0111u njima je postojao izraz \u201cubiti onako\u201d, ubiti iz hira, za razliku od onoga koji je tobo\u017ee ne\u0161to skrivio \u2013 taj je bio ubijen \u201cpo krivnji\u201d.<\/p>\n<figure id=\"attachment_479135\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 691px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-479135\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-479135\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27691%27%20height%3D%27388%27%20viewBox%3D%270%200%20691%20388%27%3E%3Crect%20width%3D%27691%27%20height%3D%27388%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5.jpg 1620w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-300x169.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-1024x575.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-768x431.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-1536x863.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-640x360.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-1200x674.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-540x304.jpg 540w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-1110x625.jpg 1110w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-5-725x407.jpg 725w\" alt=\"Jasenovac\" width=\"691\" height=\"388\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-479135\" class=\"wp-caption-text\">\u201cPojedina\u010dno ubijanje se honoriralo\u201d Foto: Arhiva<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>Ovo o \u010demu pri\u010date naslanja se na tezu Hane Arent o banalnosti zla\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Naravno, ta banalost zla o kojoj govori Hana Arent tamo je bila apsolutno prisutna. Tu im, naravno, poma\u017ee i rakija. (Bavio sam se i \u010detni\u010dkim zlo\u010dinima u srednjoj Bosni, to je isti koncept.) Na\u0111ete balavce od 16 godina, odvedete ih na slanu janjetinu, onda se mora \u201cmalo popiti\u201d i onda sve ide lak\u0161e. Usta\u0161e su i\u0161le po srpskim selima u okolici Jasenovca dobro \u201cpodlo\u017eeni\u201d rakijom. O tome postoje veoma dobra svedo\u010danstva koja rekonstrui\u0161u te masovne zlo\u010dine.<\/p>\n<p><strong>Ho\u0107ete da ka\u017eete da ti zlo\u010dini nisu bili dirigovani?<\/strong><\/p>\n<p>Ne, bili su, naravno da su bili dirigovani. Jednim delom im je zlo\u010din bio nare\u0111ivan, da, a jednim delom su proizilazili iz same naravi logora i atmosfere koja se stvarala me\u0111u tim \u010duvarima: kad ubije\u0161 i postane\u0161 ubica, onda postaje\u0161 \u201cna\u0161\u201d. To je ulaznica za promociju za ulazak u \u201cdru\u0161tvo odabranih\u201d, to je i promocija za vi\u0161i \u010din. Pojedina\u010dno ubijanje se honoriralo.<\/p>\n<p><strong>Ka\u017eete da ste i u Hrvatskoj do\u017eivljavali napade zbog knjige, posebno sa desnog ideolo\u0161kog i politi\u010dkog spektra. \u0160ta je to onda smetalo desnici u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n<p>\u010citav niz stvari. Smeta im \u0161to ja bez ostatka govorim o NDH kao mi\u0161ljeno zlo\u010dina\u010dkoj dr\u017eavi, pa onda i o Jasenovcu kao kruni terora u takvoj dr\u017eavi. Imate tu \u010ditav spektar tuma\u010da, ima i idiota koji tvrde da se u Jasenovcu ni\u0161ta lo\u0161e nije dogodilo. Imate to dru\u0161tvo \u201cTrostruki logor Jasenovac\u201d, \u010diji \u010dlanovi izmi\u0161ljaju da je nakon oslobo\u0111enja 1945. logor Jasenovac nastavio funkcionisati i u njemu su masovno stradavali zato\u010denici koji su do\u0161li sa Blajburga. To je \u010ditava jedna ekipa koja na tome radi, koja to promovi\u0161e ve\u0107 jedno pet, \u0161est godina, uz pomo\u0107 Katoli\u010dke crkve. Oko Jasenovca se na hrvatskoj desnici zadnjih pet godina intenzivno stvara jedna mitolo\u0161ka slika u kojoj se \u017eeli re\u0107i \u201cako su se ve\u0107 u usta\u0161kom Jasenovcu od 1941. do 1945. de\u0161avale kojekakve ru\u017ene stvari, postoji i onaj nakon 1945.\u201d A kad govorimo o logoru od 1941-45. imate razli\u010ditih tuma\u010da. Neki \u010dak i priznaju da se genocid dogodio nad Jevrejima i Romima, \u201cali nad Srbima ne, ma kakvi, mo\u017eda je neko stradao, ali to je bio \u010detnik\u201d. Imate razli\u010dite pri\u010de i teze koje jednostavno naviru kao lavina i antifa\u0161isti\u010dka opcija u Hrvatskoj se veoma te\u0161ko mo\u017ee s tom lavinom nositi. Osim toga, \u0161to se mene li\u010dno ti\u010de, ne mogu se, niti \u017eelim, baviti svakim kretenom koji ne\u0161to napi\u0161e o Jasenovcu.<\/p>\n<p><strong>Sa tim da je logor zatvoren 1945. dileme nema, a i 75 godina nakon toga Jasenovac je predmet politi\u010dkih manipulacija i u Hrvatskoj, i u Srbiji, uop\u0161te u regionu. Kako gledate na to?<\/strong><\/p>\n<p>To je katastrofa. To je moralna, kulturna i civilizacijska sramota. Ako ve\u0107 socijalisti\u010dka Jugoslavija nije znala da uspostavi nekakvu zajedni\u010dku platformu za uspostavljanje me\u0111usobno tolerantnih ali razli\u010ditih kultura se\u0107anja, nego je sve zavr\u0161ilo u katastrofalnim ratovima, onda je trebalo da na\u0161a post-socijalisti\u010dka dru\u0161tva to u\u010dine u ovih 30 godina. No, ona nisu znala i nisu smogla snage da o traumati\u010dnoj jasenova\u010dkoj istoriji, pa i drugim traumati\u010dnim toposima, kako Drugog svetskog rata tako i ratova devedesetih, zapravo poku\u0161aju na\u0107i neko smirenje, neko pomirenje. I da se oko toga i 75 godina nakon svega vode politi\u010dki ratovi. To zapravo pokazuje, a govorim i za Hrvatsku, i za Srbiju, a i za BiH, koja je jo\u0161 komplikovanija, kako politi\u010dke i kulturne elite nisu dorasle izazovima ovog vremena.<\/p>\n<figure id=\"attachment_167553\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 690px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-167553\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-167553\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-scaled.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-scaled.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27690%27%20height%3D%27434%27%20viewBox%3D%270%200%20690%20434%27%3E%3Crect%20width%3D%27690%27%20height%3D%27434%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-scaled.jpg 2560w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-300x189.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-1024x644.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-768x483.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-1536x965.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-2048x1287.jpg 2048w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-640x402.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-1200x754.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-1920x1207.jpg 1920w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/h_52716812-725x456.jpg 725w\" alt=\"\" width=\"690\" height=\"434\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-167553\" class=\"wp-caption-text\">Komemoracija u Jasenovcu Foto:<br \/>\nEPA ANTONIO BAT EPA\/ANTONIO BAT<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>Sa druge strane, gledamo \u201cDnevnik Diane Budisavljevi\u0107\u201d, emitovan istovremeno u udarnim terminima na HRT-u i RTS-u. I vi ste se bavili pojedina\u010dnim profilima u knjizi. Kako vama izgleda taj film?<\/strong><\/p>\n<p>Taj film je lekovit. Izvrstan je. Meni, koji sam se bavio Jasenovcem, \u010dinilo se da je bilo potrebno da se ka\u017eu jo\u0161 neke stvari. Ali film ne mo\u017ee da traje pet sati, nego sat i po, tako da je to kompendijum podataka koji je jako dobro slo\u017een i otvara jednu pravu temu \u0161to se ti\u010de Hrvatske, a onda i Srbije: dimenziju istorije jasenova\u010dkog logora koja pokazuje da, osim prebrojavanja \u017ertava i politiziranja, postoje stotine jo\u0161 \u017eivih ljudi \u010dijim sudbinama visoka politika i dalje manipulira.<\/p>\n<p><strong>\u201cJASENOVAC NE MO\u017dEMO RAZRE\u0160AVATI VAN KONTEKSTA RATOVA DEVEDESETIH\u201d<\/strong><\/p>\n<p><strong>Da li mi nakon 75 godina o Jasenovcu znamo dovoljno da bi se doneo jasan i nedvosmislen sud o razmerama zlo\u010dina i kontekstu u kom se dogodio?<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da da. Ako maknemo politiku, mistificiranje, mitologiziranje, manipuliranje time (\u0161to je moja \u017eelja koja se ne\u0107e ostvariti), mislim da bi istra\u017eiva\u010di vrlo lako do\u0161li do nekog zajedni\u010dkog suda. Me\u0111utim, Jasenovac se ne mo\u017ee izvla\u010diti iz konteksta svih ratova koji su se ovde dogodili. Sada, 2020. godine, 75 godina nakon zavr\u0161etka Drugog svetskog rata, i 25 godina nakon zavr\u0161etka ratova u Hrvatskoj i BiH, mi jednostavno vi\u0161e Jasenovac ne mo\u017eemo izvla\u010diti iz te celokupne pri\u010de. Neka vrsta pomirenja na politi\u010dkom nivou, suo\u010davanja sa vlastitom istorijom se mora dogoditi celovita. Poslednjih dana su se u Hrvatskoj neke stvari po\u010dele pokretati, to je dobar mali pomak, ali tu je jo\u0161 mnogo posla na svim stranama.<\/p>\n<p><strong>Recenzentkinja va\u0161e knjige, istori\u010darka Dubravka Stojanovi\u0107, u razgovoru za na\u0161 portal rekla je i da je \u201eJasenovac klju\u010dno pitanje i za Srbe i za Hrvate. Hrvati bi trebalo da se suo\u010de sa tim zlo\u010dinom, a Srbi da iza\u0111u iz te samoviktimizacije u koju ideolo\u0161ki stavljeni osamdesetih godina. Jasenovac je zato klju\u010dni simbol\u201c. Jeste li saglasni sa tim?<\/strong><\/p>\n<p>Da. Ako Jasenovac stavimo u centar pa\u017enje, onda to stvarno tako i treba videti. Poznati novinar i publicist Viktor Ivan\u010di\u0107 je napisao da se, \u0161to se Jasenovca ti\u010de, radi o \u201c\u0161ugavom hrvatskom revizionizmu i srpskoj \u017ertvoslovnoj pornografiji\u201d. Da budem i vrlo li\u010dan: mojih Gold\u0161tajna je sedam stradalo u Jasenovcu, ili mislimo da je sedam, jer za dvoje nismo sigurni gde su stradali, to su ovi koji nisu u 83.145. I tih sedam ljudi, koje nisam upoznao jer sam ro\u0111en 13 godina nakon rata, su sedam ljudi. Oni nisu dvoje, kako bi hteli neki u Zagrebu, ali nisu ni 70 kako bi hteli neki u Beogradu. To su ljudi sa svojim imenima, prezimenima, svojim biografijama, svojim osobinama. Ne dozvoljavam da bilo ko iz svojih politikantskih ili kakvih drugih razloga uve\u0107ava ili umanjuje brojke.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, vra\u0107am se na ono \u0161to srpskoj javnosti mora biti jasno. Ne mo\u017eemo razre\u0161avati traumati\u010dne doga\u0111aje iz Drugog svetskog rata (\u0161to uklju\u010duje i Blajburg i obra\u010dun s narodnim neprijateljem u Srbiji 1944\/5 \u2013 dakle i vi u Srbiji imate itekako traumati\u010dnih doga\u0111aja o kojima se godinama diskutira) \u2013 vade\u0107i ih iz tog konteksta ratova devedesetih i Vukovara, i Srebrenice, i Dubrovnika i, naravno, \u201eOluje\u201c. To je \u010ditav niz stvari za koje niko ne o\u010dekuje da se u Beogradu i Zagrebu svi usaglase i imaju jedinstven stav. To o\u010dekivati bilo bi iluzorno i van pameti. Me\u0111utim, potrebno je da se shvati i pozicija one druge strane, da se ima empatija i za one druge \u017ertve.<\/p>\n<p><strong>Nije ba\u0161 najjasnije to \u0161to direktno dovodite u vezu ratove devedesetih sa Jasenovcem\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Gledajte, Jasenovac je traumati\u010dna tema i u Hrvatskoj, jer postoji ideolo\u0161ki i politi\u010dki lom u hrvatskom dru\u0161tvu. A to je, da tako ka\u017eemo, s jedne strane ona desnica koja je delom prousta\u0161ka i sa druge neka levica koja je antifa\u0161isti\u010dka, i ti se ideolo\u0161ki tabori lome na pitanju ko je u Drugom svetskom ratu bio na pravoj, a ko na krivoj strani. I tu se, naravno, debatuje o naravi usta\u0161kog re\u017eima i o tome \u0161ta je bilo u Jasenovcu. Me\u0111utim, ta debata u Hrvatskoj se ne vodi isklju\u010divo o Jasenovcu i naravi usta\u0161kog re\u017eima. Ona naravno da ima svoj logi\u010dan nastavak i u tom obra\u010dunu sa narodnim neprijateljem 1945. godine\u2026<\/p>\n<p><strong>I to se sve sada gleda kroz prizmu devedesetih?<\/strong><\/p>\n<p>Ti ratovi devedesetih nalegli su sna\u017eno na kulturu se\u0107anja, na memoriju generacija koje su danas dominantne u politici, u javnosti, u kulturi. A ti doga\u0111aji iz devedesetih logi\u010dno su nalegli na se\u0107anje na Drugi svetski rat, s pravom ili s nepravom. I ne mo\u017eete, kad govorimo o op\u0161toj politici, o\u010dekivati sada izvla\u010denje Jasenovca iz konteksta svih drugih tragedija koje su se na ovom prostoru dogodile 1941, 1945, 1991, 1995. Hrvatska politika ne mo\u017ee pre\u0107utkivati srpske \u017ertve u \u201cOluji\u201d (dobro, ima desetak dana da je na\u0161 premijer ne\u0161to rekao u tom smislu), ali isto tako ne mo\u017eete \u201cOluju\u201d izvla\u010diti iz op\u0161teg konteksta.<\/p>\n<figure id=\"attachment_475351\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 741px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-475351\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-475351\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27741%27%20height%3D%27493%27%20viewBox%3D%270%200%20741%20493%27%3E%3Crect%20width%3D%27741%27%20height%3D%27493%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663.jpg 1600w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-300x200.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-768x512.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-1536x1023.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-640x426.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-630x420.jpg 630w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-1260x840.jpg 1260w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-470x314.jpg 470w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-175x117.jpg 175w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-260x174.jpg 260w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-355x237.jpg 355w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-725x483.jpg 725w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-341x227.jpg 341w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-728x486.jpg 728w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-125x84.jpg 125w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-171x114.jpg 171w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-357x238.jpg 357w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/PXL_081118_22618663-255x170.jpg 255w\" alt=\"\" width=\"741\" height=\"493\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-475351\" class=\"wp-caption-text\">Istori\u010dar Slavko Gold\u0161tajn Foto: Sandra Simunovic\/PIXSELL<\/figcaption><\/figure>\n<p>Vratimo se na trenutak na Blajburg \u2013 po onome kako hrvatska desnica prikazuje Blajburg ispada da je rat po\u010deo 15. maja 1945. a do tada je u NDH vladala liberalna demokratija. Onda su do\u0161li neki jugoslovenski partizani i pobili jadne Hrvate. To nije istina \u2013 dapa\u010de, to je la\u017e \u2013 po vi\u0161e osnova. Isto tako i \u201cOluja\u201d. Ne znam koliko je srpska javnost senzibilirana na ono \u0161to se u Hrvatskoj doga\u0111alo od 1989. do 1995. godine. Duga je to pri\u010da i zahtevala bi mnogo vremena i prostora da se ispri\u010da. Srbima 1990. i 1991. u Hrvatskoj nije bilo lako, ali dolazili su emisari iz Beograda i hu\u0161kali i poticali ljude na pobunu \u2013 a za to nije bilo pravog razloga. A od mnogih \u010dinjenica navodim jedan: po\u010detkom maja 1995. u centru Zagreba je sedam ljudi stradalo od raketa, koje su Kraji\u0161nici poslali. Moja \u017eena je sa \u0107erkom ulazila u vrti\u0107 kada je 200 metara dalje lupila raketa i ubila jednu \u017eenu. Dakle, ne mo\u017ee se tvrditi te to sad gledati kao da se dogodilo ni iz \u010dega. Mislim da je temeljna odgovornost na vo\u0111stvu Krajine koja je slepa\u010dki odbijala svaki prijedlog mirovnog plana, \u010dak i one koje je supotpisivala ruska diplomatija. Koliko je slepila na toj strani bilo, svedo\u010di i bizaran intervju tzv. predsjednika Krajine Milana Marti\u0107a, objavljen u italijanskom \u201cIl Giornu\u201d 2. avgusta, u danima kad su njegovi ljudi ve\u0107 po\u010deli be\u017eati iz Knina, a jedinice Hrvatske vojske masovno se razme\u0161tale du\u017e linije razgrani\u010denja. Marti\u0107 je imao jedan od svojih blistavih trenutaka: predlo\u017eio je da krajinsko-italijanska granica prolazi sredi\u0161tem Zadra! \u201cTaj grad bi trebao biti pola srpski, pola italijanski. Prelep je to grad da bi ga se ostavilo Hrvatima. Nismo odustali od projekta da ga zauzmemo\u201d, izjavio je Marti\u0107.<\/p>\n<p>No ubijanje civila ne da se ni\u010dim opravdati. Mnogi su se na hrvatskoj strani, poput Zvonka Makovi\u0107a, pitali \u201cu \u010demu smo mi to pobedili, ako smo se moralno izjedna\u010dili sa svojim krvnikom\u201d, odnosno \u201cne zavaravajmo se veli\u010dinom pobede dok u pobedni\u010dkom mar\u0161u kora\u010daju i ubice i razbojnici\u201d. \u010culi smo \u0161ta je Boris Milo\u0161evi\u0107, potpredsednik hrvatske Vlade, rekao. Njemu su baku ubili, a otac mu je bio u Hrvatskoj vojsci. Ubijena je u selu 20-ak kilometara od \u0160ibenika, gde \u017eivi Borisova familija, i to mesec dana nakon \u201cOluje\u201d. A Boris je oti\u0161ao (u Knin, na godi\u0161njicu \u201cOluje\u201d, prim. nov.). Stvari su vrlo slojevite i vi kada Jasenovac sad gledate, hteli to ili ne, morate sve to staviti u jedan \u0161iri kontekst.<\/p>\n<p>Naposletku, ako neko u Srbiji \u017eeli ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanje o Jasenovcu, onda je pretpostavka da se politika jasno distancira od 700.000 srpskih \u017ertava.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017ee li se onda jezikom \u010dinjenica, bez ostra\u0161\u0107enosti bilo koje vrste, govoriti i o Jasenovcu i posti\u0107i neka vrsta konsenzusa istori\u010dara u regionu?<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107 samo pitanje implicira dosta dilema. Kad ka\u017eete \u201cjezik \u010dinjenica\u201d, \u0161ta to zna\u010di? To zna\u010di vrlo \u010desto \u201cdaj mi samo \u010dinjenice, pa \u0107u ja onda doneti zaklju\u010dke\u201d. Me\u0111utim, ve\u0107 sam izbor, selekcija \u010dinjenica je jedan intelektualni proces u kojem od mnogobrojnih \u010dinjenica \u2013 o Jasenovcu, ili bilo kojoj drugoj tragediji ili nekom istorijskom doga\u0111aju \u2013 vi ve\u0107 morate selekcionirati. A na neki na\u010din, onaj koji selekcionira ve\u0107 navodi na odre\u0111ene zaklju\u010dke. Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di se, vo\u0111eni principima formalne logike i istoriografske struke, mogu dogovoriti barem na\u010delno, ili mogu prihvatati, neke od osnovnih \u010dinjenica vezanih za Jasenovac. I onda postoji jedan prostor istra\u017eiva\u010dke slobode i slobode tuma\u010denja tih \u010dinjenica koji, u krajnjoj liniji, ne zna\u010di da svi imaju isto mi\u0161ljenje, ali da su u tim mi\u0161ljenjima vrlo bliski. Dakle, interpretacija tih \u010dinjenica bi mogla, ili bi trebalo, biti prili\u010dno sli\u010dna. \u0160to se Jasenovca ti\u010de, mislim da sam sa delom beogradskih stru\u010dnjaka, sa ljudima sa kojima imam kontakta u Beogradu, na vrlo sli\u010dnim ili identi\u010dnim pozicijama. \u0160to se nas ti\u010de, mo\u017eda imamo nekih razmimoila\u017eenja u detaljima.<\/p>\n<p><strong>Profesorka Stojanovi\u0107 spominjala je i da je trebalo da bude odr\u017eana nau\u010dna konferencija o Jasenovcu, u saradnji filozofskih fakulteta u Zagrebu i Beogradu u tri sesije: jedna u Beogradu, druga u Jasenovcu i tre\u0107a u Zagrebu. Jeste li vi deo toga?<\/strong><\/p>\n<p>Da, da. To je pokrenuo Univerzitet u Upsali, a tu je bilo pet organizatora (Filozofski fakulteti u Beogradu i Zagrebu, Spomen-podru\u010dje Jasenovac, Memorial de la Shoah iz Pariza, Topographie des Terrors iz Berlina) koji je trebalo da to urade i onda nas je kovid zaustavio, pa smo to odglo\u017eili za prole\u0107e slede\u0107e godine, ali vide\u0107emo.<\/p>\n<p><strong>Negde sam video da ste u istra\u017eivanje za knjigu o Jasenovcu u\u0161li prakti\u010dno tokom rada na knjizi o Titu. Va\u0161 kolega Dejan Risti\u0107, \u010dija je knjiga \u201eMitovi srpske istorije\u201c tako\u0111e izba\u010dena sa spiska za otkup za biblioteke u Srbiji, doti\u010de se i dva mita vezana za Jasenovac. Jedan je da Tito nikada nije bio u Jasenovcu, a drugi da partizani nikada nisu poku\u0161ali da oslobode ljude iz Jasenovca. Jeste se bavili tim pitanjima?<\/strong><\/p>\n<p>Time da Tito nikada nije bio u Jasenovcu vrlo malo, to je jedan detalj. Ne znam \u0161ta je Risti\u0107 napisao, nisam video knjigu, ali \u010dinjenica je da je obi\u010daj dolazaka dr\u017eavnika na takva traumati\u010dna mesta uop\u0161te u evropsku politiku uveo Vili Brant, koji je kleknuo 1973. u var\u0161avskom getu. Do tada takvih obi\u010daja nije bilo. Tito nije hteo da se bavi traumati\u010dnim temama sa ove ili one strane, a bilo ih je, nego je poku\u0161avao da dolaziti na mesta velikih bitaka, govoriti na otvaranjima industrijskih pogona, cesta, \u017eeljezni\u010dkih pruga. A ove traumati\u010dne stvari je poku\u0161avao pospremiti pod tepih, kako sa jedne, tako i sa druge strane. Tito je poku\u0161ao napraviti neku vrstu ravnote\u017ee i nije u tome uspeo. Dakle, neku vrstu \u201cajmo sada o pobedama, o svetlim stvarima, o tome kako napredujemo\u201d, a ne\u0107emo o tim stvarima od pre 30 godina ili koliko ve\u0107 i to nam se, naravno, obilo svima o glavu.<\/p>\n<figure id=\"attachment_479131\" class=\"wp-caption alignnone\" style=\"width: 743px;\" aria-describedby=\"caption-attachment-479131\"><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-479131\" src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3.jpg\" data-orig-src=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3.jpg\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 639px) 98vw, (max-width: 1199px) 64vw, 770px\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27743%27%20height%3D%27467%27%20viewBox%3D%270%200%20743%20467%27%3E%3Crect%20width%3D%27743%27%20height%3D%27467%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3.jpg 1620w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-300x189.jpg 300w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-1024x644.jpg 1024w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-768x483.jpg 768w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-1536x966.jpg 1536w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-640x403.jpg 640w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-1200x755.jpg 1200w, https:\/\/nova.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/jasenovac-3-725x456.jpg 725w\" alt=\"Jasenovac\" width=\"743\" height=\"467\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-479131\" class=\"wp-caption-text\">\u201cPartizani sa \u0161ireg prostora Jasenovca, velikim delom Srbi, u Jasenovcu su imali bliske ro\u0111ake i prijatelje\u201d Foto: arhiva<\/figcaption><\/figure>\n<p>A ovo drugo, da partizani nisu poku\u0161avali, jednostavno nije istina. Partizani su vi\u0161e puta, i 1941. i kasnije, poku\u0161ali i \u017eeleli su osloboditi Jasenovac. Partizani sa \u0161ireg prostora Jasenovca, u prvo doba velikim delom Srbi, koji su u Jasenovcu imali svoje bliske ro\u0111ake i prijatelje, to su hteli, ali sami ljudi u Jasenovcu, logora\u0161i koji su imali kontakta sa spoljnim svetom, poru\u010divali su im \u201cnemojte to raditi jer \u0107e nas pre oslobo\u0111enja sve pobiti\u201d. To su im, uostalom, govorile i same usta\u0161e: \u201cAko va\u0161i krenu u osloba\u0111anje Jasenovca, vi to ne\u0107ete videti. Pre nego \u0161to oni do\u0111u, mi \u0107emo vas pobiti\u201d. Osim toga, na \u0161irem prostoru Jasenovca bilo je i nema\u010dke vojske. Nemci su hteli da imaju \u010dist komunikacijski pravac prema Gr\u010dkoj, pa su nema\u010dki vojnici ovde komandovali usta\u0161kim i domobranskim jedinicama, a s Nemcima nije ba\u0161 bilo jednostavno.<\/p>\n<\/div>\n<h2 class=\"uc-post-grid-section-title\"><\/h2>\n<div class=\"entry-content\">\n<section class=\"uc-block-post-grid in-post-related-news\">\n<div class=\"uc-post-grid-items is-list\">\n<article id=\"post-381124\" class=\"uc-post-grid-item post-381124 kultura type-kultura status-publish hentry category-kultura tag-dnevnik-diane-budisavljevic tag-skolski-program\" title=\"Film \u201cDnevnik Diane Budisavljevi\u0107\u201d ulazi u \u0161kolski program\">\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div class=\"uc-block-post-grid-byline mobile\">Intervju je preuzet sa sajta <em>nova.rs<\/em><\/div>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/section>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"related-componnets\">\n<section class=\"uc-block-post-grid featuredpost all-related-posts\">\n<div class=\"uc-post-grid-block-header\">\n<h2 class=\"uc-post-grid-section-title\"><\/h2>\n<\/div>\n<\/section>\n<\/div>\n<div class=\"related-componnets\"><\/div>\n<aside class=\"sidebar\">\n<div class=\"article-sidebar\">\n<section class=\"other-news\">\n<article class=\"post-479349 kultura type-kultura status-publish hentry category-kultura tag-bitlsi tag-klub-kavern tag-liverpul\">\n<div class=\"uc-block-post-grid-byline mobile\">\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n<\/div>\n<\/aside>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U logoru su stradali ljudi sa svojim imenima, prezimenima, svojim  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[405],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-5722","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5722"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5722\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5722"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=5722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}