{"id":5413,"date":"2020-06-15T08:14:12","date_gmt":"2020-06-15T07:14:12","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=5413"},"modified":"2020-06-15T08:14:12","modified_gmt":"2020-06-15T07:14:12","slug":"intervju-mirko-magarasevic-pesnicka-istina-ezre-paunda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/intervju-mirko-magarasevic-pesnicka-istina-ezre-paunda","title":{"rendered":"Intervju Mirko Magara\u0161evi\u0107 \u201ePESNI\u010cKA ISTINA EZRE PAUNDA\u201c"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload wp-image-5414 additional-class alignleft\" src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27265%27%20height%3D%27298%27%20viewBox%3D%270%200%20265%20298%27%3E%3Crect%20width%3D%27265%27%20height%3D%27298%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/1_sLV8Ynd7RvlmkJPrcfO-Fw.jpeg\" alt=\"\" width=\"265\" height=\"298\" \/>Svi dosada\u0161nji prevodi pesama Ezre Paunda, koji je svojim delom obele\u017eio 20. vek bili su, uklju\u010duju\u0107i prostor cele biv\u0161e Jugoslavije, koliko sporadi\u010dni toliko skromni i vi\u0161e informativni.<\/p>\n<p>To ka\u017ee Mirko Magara\u0161evi\u0107, pesnik, esejista, kriti\u010dar i prevodilac, autor knjige Pesni\u010dki svet Ezre Paunda koja prvi put ovog angloameri\u010dkog pesnika predstavlja u dostojnom prevodu i celovitijem, analiti\u010dki detaljnijem tuma\u010denju kakvo Paund zaslu\u017euje.<\/p>\n<p>Knjiga koja ima gotovo 900 stranica sadr\u017ei Magara\u0161evi\u0107ev uvodni esej o pesni\u010dkom delu Ezre Paunda i izbor iz poezije ovog pesnika \u010diji je epohalni uticaj na svetsku knji\u017eevnost neizbrisiv, potom dragoceno poglavlje sa tuma\u010denjima pesama i komentarima, i hronologiju Paundovog \u017eivota i rada.<\/p>\n<p>Knjiga koju je pro\u0161le godine objavila novosadska Akademska knjiga, na 135-godi\u0161njicu od ro\u0111enja Ezre Paunda, oboga\u0107en je fotografijama, faksimilima i crte\u017eima, kao i vrlo va\u017enom, detaljnom napomenom prevodioca u kojoj autor pi\u0161e o dosada\u0161njim prevodima pesama Ezre Paunda na srpski i hrvatski jezik, i o genezi prevodila\u010dkog pristupa.<\/p>\n<p>Op\u0161irni spisak izvora i literature samo ide u prilog \u010dinjenici da je Magara\u0161evi\u0107, koji se ve\u0107 pet decenija bavi delom Ezre Paunda \u2013 1974. je ve\u0107 objavio prvi manji izbor njegovih pesama i eseja u saradnji sa D. Albaharijem, R. Livadom i B. Aleksi\u0107em \u2013 podario delo kojim su dosad najpotpunije predstavljeni duh i poezija ovog velikana svetske poezije, i kojim bi kultura svake zemlje morala da se di\u010di.<\/p>\n<p><strong>* Za\u0161to ste zavoleli poeziju Ezre Paunda? Koje su njene univerzalne vrednosti?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Voleti jednog pesnika zna\u010di istovremeno ose\u0107ati i razumeti njegovu poeziju, poneti se njom: dugoro\u010dno. Vrednosti Paundove pesme su lirska tananost, i epska uzvi\u0161enost, i sve\u010dana misao. Paundov zakon je neodoljiva mo\u0107 jasne pesni\u010dke slike: image. Bogata aluzija pesni\u010dkog prizora. Gustina ideja i sintakse. Nepogre\u0161iva pesni\u010dka dikcija. Takva poezija se i po\u0161tuje i voli!<\/p>\n<p><strong>* U svom epu \u201eKantos\u201c Paund sa\u017eima, ka\u017eete, \u017eivotno iskustvo o u\u010dinjenom i propu\u0161tenom? \u0160ta je ovaj velikan pesni\u0161tva 20. veka u\u010dinio, a \u0161ta propustio?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Ep Kantos je nova, savremena Bo\u017eanstvena komedija \u2013 sveobuhvatan pogled na prelomne doga\u0111aje, pojave i li\u010dnosti u kulturnoj i dru\u0161tvenoj istoriji Evrope, drevne Kine i Amerike, naravno. To je pesni\u010dki poduhvat ravan Danteovom. \u010cudesni mozaik vrhunske lirike i mnogih sudbinskih epizoda i kriza istorijske svesti; pokazuje \u010dak i suparni\u0161tvo sa istori\u010darskim tezama i njihovim pojedinim zabludama. Dakle Paund nije ni\u0161ta propustio. On se posvetio lirskoj, a \u017ertvovao se za epsku istinu, ako smemo re\u0107i da je to propust. Iz vi\u0161e uglova o tome su nedavno izneli svoje procene profesori Leon Kojen i Milo Lompar, stru\u010dno i nadahnuto.<\/p>\n<p><strong>* Paund je u kapitalu video destruktivnost i o\u0161tro ga je kritikovao, posebno se okomiv\u0161i na usuru, lihvarenje u kojem je video jedan od glavnih uzroka Drugog svetskog rata. Nije li takva borba, makar je vodio i veliki pesnik kao \u0161to je Paund bio, ve\u0107 u samom startu utopija?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Da, niko kao Paund u celokupnoj svetskoj poeziji nije uzeo na ple\u0107a \u010dudniji i te\u017ei zadatak: poeti\u010dki je zahvatio i \u010ditavo oligarhijsko podru\u010dje finansijsko-bankarskih manipulacija, \u0161i\u0107arenja i kamatarenja koji od samih za\u010detaka zajmovnog kapitala izazivaju i uzrokuju personalne i masovne nesre\u0107e, poreme\u0107aje dru\u0161tvenih odnosa, pa i ratove, uklju\u010duju\u0107i i Drugi svetski! Pesni\u010dka istina i bolna realnost u Paundovom delu surovo su i hrabro ukr\u0161tene. Ako to, sad i bilo kad, proglasimo uzaludnom utopijom, onda moramo pore\u0107i i sve \u0161to su stvorili Haksli, Orvel, Beket, Kami, Jonesko, Pasternak i Sol\u017eenjicin, zar ne?<\/p>\n<p><strong>* \u201eAmeriko, govori ti Ezra Paund\u201c je re\u010denica kojom je Paund sredinom Drugog svetskog rata po\u010dinjao svoje govore na talasima Radio Rima. Sa kojim se ciljem (i nadom) obra\u0107ao Amerikancima?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Paundovo obra\u0107anje Amerikancima preko Rimskog radija, od 2. oktobra 1941. do 25. jula 1943, bio je njegov o\u010dajni\u010dki poku\u0161aj \u201ekako da se Amerika spase sebe same!\u201c To je, svakako, paradoks: ali \u010ditave tri decenije, pre 1. septembra 1939. humanista i naivni optimista ukazivao je i verovao je u bolju Ameriku, onu D\u017eefersona, Adamsa, Medisona i Monroa, Ameriku o\u010deva nacije, a ne Huverovu i Ruzveltovu koja je, zapravo, proizvela svetski ekonomski slom 1929. i u Vajmarskoj Nema\u010dkoj, posredno (visokokamatno zajmovno) lakomisleno otvorila vrata dolasku Hitlera i nacista na vlast, ne slute\u0107i kako \u0107e od gliste stvoriti a\u017edaju! Paundovi radio-iskazi \u2013 koje su italijanske vlasti nerado dopustile i smatrale po sebe politi\u010dki nekorisnim \u2013 NE sadr\u017ee ni profa\u0161isti\u010dki ton, ni ratotvorne izjave. Ima ekonomskih kritika, ali nema navija\u010dkih poklika. Nema ni poziva Amerikancima na izdaju, dezerterstvo. Kad je 1942. naslutio ono najgore, Paund je 23. aprila te godine, u svom radio-iskazu rekao: \u201eJa protestvujem i protestvovao sam protiv zlo\u010dina, bez obzira na to ko je sve povezan sa onima koji su taj zlo\u010din po\u010dinili\u201c.<\/p>\n<p><strong>* Paund je bio naklonjen italijanskom podneblju i pre Musolinijevog vezivanja za Hitlera. Ipak, u Americi je zbog svoga obra\u0107anja sa Radio Rima progla\u0161en za veleizdajnika, bio je optu\u017een, u istra\u017enom pritvoru, a zatim je 12 godina proveo u ludnici. Jedva je oslobo\u0111en?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Paund je verovao u renesansni duh Italije; u toj zemlji odlu\u010dio je da \u017eivi jo\u0161 od 1924. i tada je sagledao po\u010detak pozitivne uloge korporativne dr\u017eave, njen otpor prema visokokamatnim ucenama me\u0111unarodnog kapitala \u2013 smatraju\u0107i to najo\u010diglednijim izrazom modernog pakla \u2013 koji je svetom zavladao posle 1919, sve do danas. TAJ protivnik optu\u017eio je Ezru Paunda za veleizdaju i \u2013 bez presude \u2013 dr\u017eao ga sred ameri\u010dkog vojnog logora kraj Pize, u \u010deli\u010dnom kavezu pod otvorenim nebom (!), nekoliko nedelja. Bio bi, mo\u017eda, poslat i na elektri\u010dnu stolicu da najugledniji (Hemingvej, Eliot, Frost, ser Herbert Rid, Odn, Kamings, Ketrin En Porter i dr) nisu digli svetsku javnost na noge. Bez sudski utvr\u0111ene krivice, usledila je kompromisna osveta: strpali su Paunda u du\u0161evnu bolnicu! Uprkos klini\u010dki nagla\u0161eno opre\u010dnim procenama grupe psihijatara. To je pomra\u010dilo Paundovu sudbinu i razvilo (ideolo\u0161ki) iskrivljene, (politi\u010dki) pogre\u0161ne procene o njemu. Povrh svega, vi\u0161estruku (1953-56) inicijativu prvog \u010doveka UN, Daga Hamar\u0161elda (!) da bude sasvim realan kandidat i prihva\u0107en dobitnik Nobela, Paund je odbio, a predsednik SAD Ajzenhauer prihvatio je apelaciju za trajno osloba\u0111anje Paunda u prole\u0107e 1958. godine.<\/p>\n<p><strong>* U knjizi navodite da Paundova sudbina u nekom daljem ehu mo\u017ee zali\u010diti na sudbinu Milo\u0161a Crnjanskog. Na osnovu \u010dega?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Analogija postoji. Moralnu, dru\u0161tveno lucidnu, a tempirano defamiranu kulturnu ulogu oba pesnika, kao grubo potisnu\u0107e dalekovidih umova, nisam ja prvi ustanovio. Jer i Paund i Crnjanski delovali su sa pozicije \u010doveka razlike na \u0161ta svaka uskogruda sredina voli popreko da gleda, i to je \u2013 u ovoj analogiji \u2013 prvi jasno utvrdio profesor dr Milo Lompar, a ja se potpuno sla\u017eem sa takvom procenom. U toj proceni po\u010diva nenaru\u0161iva istina: niti je Crnjanski bio fa\u0161ista, niti je Paund bio fa\u0161ista! Neznanje uvek lako etiketira! Problem je mo\u017eda samo u tome \u0161to je Paund naivno poverovao da se visoko demokratsko Pravo na slobodu govora (2. amandman Ustava Amerike) mo\u017ee primeniti i po\u0161tovati svuda i u svako vreme. A molim: sad, evo, pogledajte kako se, to isto, demokratski podrazumljivo pravo, mnogim, i uglednim novinarima dana\u0161njice, prete\u0107e ograni\u010dava i uskra\u0107uje! Su\u0161tina Paundove pozicije bila je \u010dista, a njegovo \u2013 i pesni\u010dko i kulturno i prevodila\u010dko, pa i polemi\u010dko \u2013 delo zastupa ga kao o\u010digledna Biblija, iako je on bio agnostik!<\/p>\n<p><strong>* \u0160ta u celini pesni\u010dkog nasle\u0111a Ezre Paunda vidite kao najdragocenije?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Paundovo pesni\u010dko nasle\u0111e vi\u0161estruko je i op\u0161te (pa va\u017ei i za srpske pesnike, danas): biti nov, ali ne gubiti svest o zna\u010daju duhovne i pesni\u010dke tradicije Evrope: po\u010dev od Homera, Hesioda, Sofokla, Euripida, Ovidija, Katula, Horacija, Marcijala, Seneke, Lukrecija, Plotina, Erigene\u2026 Arno Daniela, Kavalkantija, Dantea, Vijona\u2026 Njegovo neposredno \u017eivo nasle\u0111e je zahtev: biti pesni\u010dki bolji od trenutno modernog! U takvo nasle\u0111e svrstavaju se i oni koje je Paund autorski stvorio, pesni\u010dki preobrazio (Jejts) ili uveo u svet i promovisao: T. S. Eliot, D\u017eojs, Anri Godje, Frost, Aldington, Hilda Dulitl, D. H. Lorens, Vilijems, Hemingvej, Iris Beri\u2026 lista plodnih uticaja je velika i ne zavr\u0161ava se Robertom Louelom ili Paundovom sirenom Marselom Span!<\/p>\n<p><strong>* Kako bi Paund danas govorio o evropskoj civilizaciji i savremenom \u010doveku?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Da je jo\u0161 uvek me\u0111u nama, na ovom svetu, Paund bi lako mogao da primeti kako je savremeni napredak \u2013 dru\u0161tveni, politi\u010dki i klimatski \u2013 vidno unaza\u0111en! Za utehu: predvideo je Pokret Zelenih u svetu!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(<em>Danas<\/em>, 07. jun 2020.)<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Svi dosada\u0161nji prevodi pesama Ezre Paunda, koji je svojim  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[405],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-5413","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5413","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5413"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5413\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5413"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=5413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}