{"id":5190,"date":"2020-04-21T09:35:20","date_gmt":"2020-04-21T08:35:20","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=5190"},"modified":"2020-04-21T09:35:20","modified_gmt":"2020-04-21T08:35:20","slug":"toma-piketi-o-globalnoj-krizi-izazvanoj-pandemijom-virusa-covid-19-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/toma-piketi-o-globalnoj-krizi-izazvanoj-pandemijom-virusa-covid-19-2","title":{"rendered":"TOMA PIKETI O GLOBALNOJ KRIZI IZAZVANOJ EPIDEMIJOM VIRUSA COVID-19"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-5191 additional-class alignleft\" src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27188%27%20height%3D%27230%27%20viewBox%3D%270%200%20188%20230%27%3E%3Crect%20width%3D%27188%27%20height%3D%27230%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Toma-Piketi-0000373127247-246x300-1.jpg\" alt=\"\" width=\"188\" height=\"230\" \/><\/p>\n<p><strong>Toma Piketi &#8211; Hronika<\/strong><\/p>\n<p>Da li \u0107e kriza izazvana epidemijom Covida-19 ubrzati kraj globalizacije i liberalizacije tr\u017ei\u0161ta te tako doprineti pomaljanju novog modela razvoja, pravi\u010dnijeg i odr\u017eivijeg? To je mogu\u0107e, ali bitka zasad nije dobijena.<br \/>\nU ovoj fazi, apsolutno je hitno sagledati razmere aktuelne krize i u\u010diniti sve kako bi se izbeglo najgore, odnosno op\u0161ti pomor.<br \/>\nPrisetimo se predvi\u0111anja izvedenih iz epidemiolo\u0161kih modela. Bez sprovedenih mera, Covid-19 je mogao izazvati smrt oko 40.000.000 ljudi u svetu, od kojih 400.000 u Francuskoj, \u0161to predstavlja 0,6 % populacije (na svetu ima sedam milijardi stanovnika, a u Francuskoj blizu 70.000.000). To je skoro dvostruko ve\u0107a stopa mortaliteta nego ina\u010de (u Francuskoj se bele\u017ei 550.000 smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje, a u svetu 55.000.000).<br \/>\nKonkretnije, to zna\u010di da je u zemljama koje su najvi\u0161e pogo\u0111ene virusom broj mrtva\u010dkih kov\u010dega tokom najcrnjih meseci mogao biti pet do deset puta ve\u0107i nego obi\u010dno (kao \u0161to je, na\u017ealost, u nekim italijanskim regijama isprva i bio).<br \/>\nMa koliko bila neizvesna, ta predvi\u0111anja ubedila su vlade da se ne radi o obi\u010dnom gripu i da stanovni\u0161tvo treba pod hitno izolovati.<br \/>\nJasno je da niko ta\u010dno ne zna koliki \u0107e biti broj ljudskih \u017ertava (trenutno ih je u svetu oko 100.000, od kojih je oko 20.000 u Italiji, po 15.000 u \u0160paniji i SAD, a 13.000 u Francuskoj), te koliki bi bio broj \u017ertava da nije bilo izolacije.<br \/>\nEpidemiolozi se nadaju i nastoje u\u010diniti da kona\u010dan bilans smrtnih slu\u010dajeva bude umanjen 10 ili 20 puta u odnosu na po\u010detna predvi\u0111anja, ali je to uveliko neizvesno. Prema izve\u0161taju \u0161to ga je Imperial College objavio 27. marta, jedino bi masovno testiranje i izolacija zara\u017eenih znatno umanjili broj \u017ertava. Ina\u010de, izolacija ne\u0107e biti dovoljna da bi se izbeglo najgore.<br \/>\nJedini primer u istoriji na koji se mo\u017eemo osvrnuti jeste epidemija \u0161panske groznice (1918\u20131920), za koju se sad zna da nema ni\u0161ta \u0161pansko, a koja je usmrtila skoro 50.000.000 ljudi na svetu (oko 2 % tada\u0161nje svetske populacije). Prou\u010davaju\u0107i podatke o preminulima, istra\u017eiva\u010di su pokazali da navedena prose\u010dna stopa smrtnosti krije ogromnu neujedna\u010denost: izme\u0111u 0,5 % i 1 % u SAD i Evropi, nasuprot 3 % u Indoneziji i Ju\u017enoj Africi, a vi\u0161e od 5 % u Indiji.<br \/>\nTo je ono \u0161to treba da nas brine: epidemija bi mogla dosti\u0107i vrhunac u siroma\u0161nim zemljama, \u010diji zdravstveni sistemi nisu u stanju da podnesu takav udar, tim pre \u0161to su u tim zemljama bile zavedene drasti\u010dne politi\u010dke mere u skladu s ideologijama koje su tamo dominirale prethodnih decenija.<br \/>\nOsim toga, sprovo\u0111enje izolacije u krhkim ekonomskim sistemima moglo bi se ispostaviti kao potpuno neadekvatno. Budu\u0107i da ne postoji socijalna pomo\u0107, najsiroma\u0161niji \u0107e vrlo brzo morati prekinuti izolaciju u potrazi za poslom, \u0161to \u0107e izazvati nov talas \u0161irenja zaraze. U Indiji se izolacija prevashodno svodila na to da se iz grada proteraju migranti i seosko stanovni\u0161tvo, \u0161to je dovelo do nasilja i masovnih seoba, uz opasnost od intenzivnijeg \u0161irenja virusa. Da bi se izbegao pomor, potrebna nam je socijalna dr\u017eava, a ne dr\u017eava-zatvor.<br \/>\nUsled hitnosti situacije, nu\u017eni izdaci za zdravstvo i socijalnu pomo\u0107 mo\u0107i \u0107e biti pokriveni samo pozajmicama i sve\u017eim novcem.<\/p>\n<p>Ovo je i prilika za zapadnu Afriku da uvede novu zajedni\u010dku valutu koja bi za cilj imala razvoj zasnovan na ulaganju u mlade i infrastrukturu (a ne u slu\u017ebi mobilnosti kapitala najbogatijih). Ceo sistem trebalo bi da po\u010diva na demokratskim i parlamentarnim temeljima koji donose vi\u0161e uspeha nego jo\u0161 uvek zastupljena netransparentnost u evrozoni (ministri finansija se i dalje vesele na sastancima iza zatvorenih vrata, a netransparentnost je jednako neefikasna kao i u doba finansijske krize).<br \/>\nVrlo brzo, ta nova socijalna dr\u017eava tra\u017ei\u0107e pravi\u010dno oporezivanje i me\u0111unarodni finansijski registar, kako bi najbogatiji stanovnici i najve\u0107a preduze\u0107a pru\u017eili pomo\u0107 koliko god je to potrebno.<br \/>\nAktuelni re\u017eim slobodnog kretanja kapitala, uspostavljen u periodu 1980\u20131990. pod uticajem bogatih zemalja (naro\u010dito Evrope), defakto podsti\u010de izbegavanje pla\u0107anja poreza milijardera i multinacionalnih kompanija iz \u010ditavog sveta. On spre\u010dava krhke poreske uprave siroma\u0161nih zemalja da uspostave pravi\u010dno i legitimno oporezivanje, \u0161to, ukratko re\u010deno, ozbiljno ugro\u017eava temelje dr\u017eave.<br \/>\nTako\u0111e, ova kriza mo\u017ee biti povod za razmi\u0161ljanje o minimalnom dotiranju zdravstvenog i obrazovnog sistema za sve stanovnike sveta, koje bi se finansiralo na osnovu univerzalnog prava svih zemalja i koje bi se zasnivalo na delu poreskih prihoda \u0161to se ubiraju od najprosperitetnijih ekonomskih aktera: velikih kompanija, doma\u0107instava s visokim dohotkom i nasledstva (na primer onih s dohotkom 10 puta vi\u0161im od svetskog proseka, odnosno od 1 % najbogatijih ljudi na svetu).<br \/>\nNaposletku, budu\u0107i da se taj prosperitet oslanja na svetski ekonomski sistem (i sporadi\u010dno na nekontrolisanu eksploataciju prirodnih i ljudskih resursa cele planete od pre nekoliko vekova), on zahteva regulaciju na nivou celog sveta ne bi li se obezbedila dru\u0161tvena i ekolo\u0161ka odr\u017eivost, uz obavezno uvo\u0111enje ugljeni\u010dne karte koja omogu\u0107ava zabranu najdrasti\u010dnijih slu\u010dajeva emisije CO2.<br \/>\nPodrazumeva se da bi takva transformacija zahtevala dovo\u0111enje u pitanje mnogih stvari. Na primer, da li su Emanuel Makron i Donald Tramp spremni da uskrate poklon u vidu fiskalnih pogodnosti za najimu\u0107nije, najavljen na po\u010detku njihovih mandata? Odgovor \u0107e zavisiti od mobilisanja opozicije i njihovih sopstvenih tabora. Mo\u017eemo biti sigurni u jedno: veliki politi\u010dko-ideolo\u0161ki potresi tek po\u010dinju.<\/p>\n<p>(Prevela s francuskog Gorana Prodanovi\u0107)<\/p>\n<p><em>Toma Piketi je profesor na presti\u017enim visoko\u0161kolskim ustanovama Ecole des hautes \u00e9tudes en sciences sociales (\u0160kola za visoke studije dru\u0161tvenih nauka) i Ecole d\u2019\u00e9conomie de Paris (\u0160kola ekonomije u Parizu). Autor je opse\u017ene studije <\/em>Kapital u XXI veku<em>, koja je imala veliki odjek u svetu. <\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Toma Piketi &#8211; Hronika Da li \u0107e kriza izazvana epidemijom  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[508],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-5190","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5190\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5190"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=5190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}