{"id":32076,"date":"2025-07-08T14:16:24","date_gmt":"2025-07-08T14:16:24","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=32076"},"modified":"2025-07-08T14:16:24","modified_gmt":"2025-07-08T14:16:24","slug":"pokrenuti-svijet-promjene-djordje-krajisnik-o-romanu-rt-sase-ilica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/pokrenuti-svijet-promjene-djordje-krajisnik-o-romanu-rt-sase-ilica","title":{"rendered":"Pokrenuti svijet promjene &#8211; \u0110or\u0111e Kraji\u0161nik o romanu &#8222;Rt&#8220; Sa\u0161e Ili\u0107a"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-30865 alignleft\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1.png\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1.png\" alt=\"\" width=\"401\" height=\"602\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27401%27%20height%3D%27602%27%20viewBox%3D%270%200%20401%20602%27%3E%3Crect%20width%3D%27401%27%20height%3D%27602%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1-8x12.png 8w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1-200x300.png 200w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1-400x600.png 400w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1-500x750.png 500w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Rt-korica-za-stampu-1.png 600w\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 401px) 100vw, 401px\" \/>Nakon romana \u201cPas i kontrabas\u201d iz 2019. godine, kojim je u mnogim aspektima pomjerio savremenu proznu produkciju u Srbiji, suo\u010davaju\u0107i dru\u0161tvo sa potiskivanjem sje\u0107anja o raspadu Jugoslavije, ratovima i zlo\u010dinima devedesetih, kroz pri\u010du o PTSP-u i jednoj vrsti kolektivne lobotomije koja se nastoji izvr\u0161iti kada su u pitanju nesvareni tereti pro\u0161losti, Sa\u0161a Ili\u0107 svojim novim romanom \u201cRt\u201d ulazi u problematiziranje jednog mnogo dubljeg i razornijeg procesa rastakanja svakog smisla kojim smo ophrvani u vremenima kada su koroporacije postale nova bo\u017eanstva, pred kojima se uru\u0161ava svaki oblik ljudskosti, a razjapljene \u010deljusti kapitala razaraju sav nama poznati svijet.<\/p>\n<h3>Poreme\u0107eni kritriji vrijednosti<\/h3>\n<p>No, da bi to bilo mogu\u0107e, da bi se do takvih okolnosti do\u0161lo potrebno je da cjelokupna zajednica bude dovedena na niske grane samopo\u0161tovanja, prepu\u0161tena kompradorskim politi\u010dkim kastama koje zarad vlastite plja\u010dka\u0161ke logike i kriminogenog uma nemaju nikakvu samosvijest o temeljnom, dugotrajnom upropa\u0161tavanju svake perspektive opstanka na ovom prostoru, izru\u010duju\u0107i nas \u010dudovi\u0161tu eksploatatorske, neokolonijalne gramzivosti, te time obezvre\u0111uju\u0107i i poni\u0161tavaju\u0107i svako dostojanstvo. Onog trenutka kada se poremete svi kriteriji vrijednosti, i kada se vi\u0161e ne preza pred bilo kakvom dehumanizacijom da bi se opravdao fantomski ekonomski rast, dolazi do potpunog pomra\u010denja ljudi i prirode, a svjetlost se kruni i ostaje samo u blijedim naznakama. Dakako, sve vrijeme nas se pritome ubje\u0111uje da je sve \u0161to se radi za na\u0161u korist.<\/p>\n<p>Degradacija dru\u0161tva, otimanje institucija, pod krinkom svenacionalnog jedinstva, uz mitomanske fantazme o veli\u010dini i nepotkupljivosti naciona, name\u0107e se kao jedino ispravno vladanje, ispod kojeg se krije propadljiva i trula obmana koja sve vu\u010de svome dnu. I tu se opet vra\u0107amo na pri\u010du o romanu \u201cPas i kontrabas\u201d, koji je definisao one po\u010detne uzorke za\u0161to je to tako. Tamo gdje se negira, prenebjegava i zanemaruje strahota ratova i zlo\u010dina, stvaraju\u0107i paralelni univerzum u kojem ne dolazi do procesa suo\u010denja, kako bi se sagledale razmjere nepo\u010dinstava i iz njih izvukle pouke za vrijeme koje dolazi, sve druge krajnosti, obesmi\u0161ljavanja i porazi name\u0107u se kao jedina mogu\u0107a stvarnost. Drugim rije\u010dima, akumuliraju se jad i bijeda kao kontinuiteti iz kojih se ne nazire bilo kakav izlaz, ve\u0107 se u vrzinom kolu sve dublje tone tone u bezna\u0111e i nasilje.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju Ili\u0107ev roman \u201cRt\u201d, vi\u0161eslojna pri\u010da o \u010detiri generacije prodice Bukvi\u0107, \u010ditalac \u0107e se suo\u010diti sa tekstom koja nam u mnogim svojim linijama govori o propasti svih onih upori\u0161nih ta\u010daka na kojima po\u010diva jedna zajednica, a kroz transistorijski vremenski slijed bi\u0107e mogu\u0107e pratiti kako se od 1942. preko 1992. do 2022. godine, kroz ratove, neprestano nastavlja istovrsna borba za slobodu i o\u010duvanje minimuma vlastitog integriteta svakog \u010dlana ove porodice. Centralni prostor na kojem se odvija drama porodice Bukvi\u0107 je planina Rtanj, preko nje se, kao zapravo sredi\u0161njeg junaka ovog romana, prelama sudbina svih protagonista, ona je ono mjesto na kojem svako od njih u nekom periodu svog \u017eivota poku\u0161ava prona\u0107i smisao vlastitog bivanja, te se izboriti sa sopstvenim demonima, ali i onim avetima koje name\u0107e povijesni kontekst u kojem su se zatekli.<\/p>\n<p>Roman po\u010dinje bu\u0111enjem iz kome junakinje Majre, koja usljed bulimije gubi svoje upori\u0161te, ali je iz tamnih predjela svijesti budi glas njenog brata Milana, \u010dime se klupko ove transegeneracijske drame po\u010dinje odmotavati u neprestanom traganju za onim oblicima ljudskog koji nastoje potvrditi da postojanje jeste ne\u0161to vi\u0161e od pristajanja na poraz koji odre\u0111uju okolnosti vremena i prostora. Sa\u0161a Ili\u0107 nas u iznimnom pripovjeda\u010dkom putovanju vodi kroz mre\u017eu odnosa i istorijskih lomova, prikazuju\u0107i nam kako se pojedinac nosi sa nametnutim okovima, kako ih raskida i odupire im se. Istovremeno sa tim \u201cRt\u201d je romaneskno ostvarenje koje nam pokazuje onu gotovo, u na\u0161im okvirima, zaboravljenu vitalnost pripovijednog postupka, koja ne ide za autobiografskim anegdotalnostima, ve\u0107 u kompleksnom procesu gradnje narativa nastoji doku\u010diti one vi\u0161e istine. Kre\u0107u\u0107i se na \u0161irokoj vremenskoj liniji, kroz ovu porodi\u010dnu sagu, autor nas suo\u010dava sa cijelim nizom tematskih preokupacija, koje konstrui\u0161u i dekonstrui\u0161u mnoga na\u0161a zastranjenja, dovode\u0107i nas do zapitanosti \u0161ta \u010dovjek jeste, \u0161ta njegovo bivanje mo\u017ee biti, te koliko je mogu\u0107e do\u017eivjeti transformaciju i sagledati vlastitu ulogu u okolnostima kada sve oko nas poru\u010duje da se trebamo uti\u0161ati i prepustiti nedjelovanju.<\/p>\n<p>Bilo da se radi o pri\u010di koja prati junakinju Jelenu, baku Majre i Milana, koja po partijskom zadatku, kao ilegalka, nastoji spasiti pisca Ivu Andri\u0107a tokom Drugog svjetskog rata, ili o Majrinom i Milanovom ocu Budimiru koji se, predosje\u0107aju\u0107i buku i bijes rata devedesetih, sa magarcem Lungijem osamljuje na Rtanj, ili pak njihovoj majci Svetlani koja zanesena vjerskim fanatizmom bori svoje bitke i suo\u010dava se sa porazima onoga u \u0161ta je vjerovala, te na koncu Majrinoj k\u0107erki Magdi koja u Australiju odlazi sa ocem, da bi se svojim penjanjem po stijenama oslobodila vlastitih demona, cjelokupan Ili\u0107ev roman nas dovodi do zapitanosti pred onim \u0161ta \u010dovjek jeste i \u0161ta u svojim odlukama mo\u017ee biti. Iznimno va\u017eno unutar romana \u201cRt\u201d jeste pitanje pobune pojedinca protiv ugnjetavaju\u0107ih elemenata koje dru\u0161tveno-politi\u010dki konetekst stvara, to neprihvatanje datih okolnosti kao jedinih mogu\u0107ih, pru\u017eanje otpora uprkos svemu. U tom pogledu, dojmljiva je \u010dinjenica \u0161to \u201cRt\u201d Sa\u0161e Ili\u0107a anticipira sve ono \u0161to se danas doga\u0111a u Srbiji, ostaju\u0107i estetski besprijekorno izveden, u taj roman utkana je i pobunu koja traje, potraga za slobodom i oslobo\u0111enjem, beskompromisna borba da se do\u0111e do one ta\u010dke kada gra\u0111ani jedne zemlje mogu odlu\u010divati o svojoj sudbini, o onome \u0161to ih se krucijalno ti\u010de.<\/p>\n<p>Sa druge strane, koliko god se ova pri\u010da \u010dinila lokalnom, ona prevazilazi svaku vrstu prostornog ograni\u010denja, ona je univerzalni pokli\u010d protiv uni\u0161tavanja prirode, njene destrukcije i razaranja, iskopavanja litijuma ili bilo kog drugog minerala koji se la\u017eno name\u0107e kao neophodan resurs. Promi\u0161ljanja koja iznosi magarac Lungi, kao jedna vrsta spone izme\u0111u svijeta ljudi i prirode, kao onaj koji vidi vi\u0161e, osje\u0107a dalekose\u017enije, potresna su i istinita ispovijest o tome do koje razine je do\u0161la na\u0161a razaraju\u0107a ustremljenost da sve dovedemo do nepreoznatljivosti i uni\u0161tenja. Rije\u010dima junaka Budimira: \u201cMoj povratak na Rtanj povezan je sa istorijom stena i ljudi. Jer onda kada dru\u0161tvo odlu\u010di da odbaci istinu o \u017eivotu i prirodi koja ga okru\u017euje, kada u jednom \u010doveku po\u010dne da vidi boga, a u planini antenu za komunikaciju sa vanzemaljskim civilizacijama, logi\u010dno je da se iz takvog dru\u0161tva istupi i povu\u010de u samo\u0107u. U prirodu. Me\u0111u \u017eivotinje. Ljudi se varaju kada misle da njihova okolina ne prime\u0107uje to posrnu\u0107e u dru\u0161tvu. Samo egocentri\u010dnost \u010doveka ili fascinacija politi\u010dkom mo\u0107i, navodi ga da poveruje kako na ovom svetu ne postoji niko drugi osim njega.\u201d<\/p>\n<p>Na koncu, Sa\u0161a Ili\u0107 se u romanu \u201cRt\u201d, poput Ljose u njegovom kultnom romanu \u201cRat za smak svijeta\u201d, bavi nekim od temeljnih pitanja ljudskog bitka, u ovom romanu je sadr\u017eano mnogo vi\u0161e nego se u okvirima jedne kritike mo\u017ee re\u0107i. \u201cRt\u201d tra\u017ei da bude \u010ditan, jer osvje\u0161\u0107uje, jer, uprkos svim mrakovima oko nas, nudi nadu. Ma koliko se unutar njega doimalo da je to proza poraza, potonu\u0107a i izdaje, on jeste roman oslobo\u0111enja, put kojim se rje\u0111e ide, ali kojim se zaista mo\u017ee i\u0107i. Drugim rije\u010dima, pozivaju\u0107i se cijelim tokom \u201cRta\u201d na antifa\u0161isti\u010dku pro\u0161lost jugoslovenskih naroda, Ili\u0107 priziva susrete me\u0111u istomi\u0161ljenicima, na solidarnost, te neprestanu borbu. Samo kad \u0161utimo, kad odustajemo, prepustimo se stihiji letargije, tad smo na gubitku, dok u nama \u017eivi posljednji plamen otpora, sve ima smisla i mogu\u0107e je druga\u010dije sutra.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong>\u0110or\u0111e Kraji\u0161nik<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/kun\/umjetnost\/citanje-u-sebi-pokrenuti-svijet-promjene-1054561\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><em>Oslobo\u0111enje<\/em><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon romana \u201cPas i kontrabas\u201d iz 2019. godine, kojim je  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":30865,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-32076","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32076"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32076\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32076"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=32076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}