{"id":31487,"date":"2025-04-17T13:53:59","date_gmt":"2025-04-17T13:53:59","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=31487"},"modified":"2025-04-17T13:53:59","modified_gmt":"2025-04-17T13:53:59","slug":"u-setnji-kroz-istoriju-drame-prikaz-knjige-sporedna-sredstva-svetislava-jovanova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/u-setnji-kroz-istoriju-drame-prikaz-knjige-sporedna-sredstva-svetislava-jovanova","title":{"rendered":"U \u0161etnji kroz istoriju drame &#8211; prikaz knjige \u201eSporedna sredstva\u201c Svetislava Jovanova"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"lazyload  wp-image-29775 alignleft\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva.png\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva.png\" alt=\"\" width=\"297\" height=\"446\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27297%27%20height%3D%27446%27%20viewBox%3D%270%200%20297%20446%27%3E%3Crect%20width%3D%27297%27%20height%3D%27446%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-srcset=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva-8x12.png 8w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva-200x300.png 200w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva-400x600.png 400w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva-500x750.png 500w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Sporedna-sredstva.png 600w\" data-sizes=\"auto\" data-orig-sizes=\"(max-width: 297px) 100vw, 297px\" \/>U najnovijoj svojoj knjizi na\u0161 uva\u017eeni teatrolog, dramaturg, dramski pisac i pozori\u0161ni kriti\u010dar Svetislav Jovanov u fokus svoje pa\u017enje postavlja elemente i postupke koji u nezvani\u010dnoj, premda naj\u0161ire prihva\u0107enoj, kategorizaciji dramskih sredstava ne spadaju me\u0111u ona koja presudno uti\u010du na uobli\u010davanje dramskog dela. Ta\u010dnije, eseje publikovane u ovoj knjizi autor posve\u0107uje analizi mehanizama funkcionisanja i ulogama (zadacima) koje su dramati\u010dari razli\u010ditih epoha \u2013 od anti\u010dkih vremena do drame apsurda i, uop\u0161te, dramskih dela dvadesetog stole\u0107a \u2013 davali dramskom prologu, poziciji glasnika, horu, liku duha i mehanizmima <em>deus ex machina<\/em> i drame u drami. U kontekstu elemenata i postupaka u koje, recimo, spadaju pri\u010da, zaplet, sukob, dramski lik ili dramska radnja, a koji nesumnjivo jesu bazi\u010dni sa stanovi\u0161ta funcionisanja, pa samim tim i gra\u0111enja dramskog dela, elementi kojima se ovde bavi Jovanov mo\u017eda zaista pripadaju kategoriju manje zna\u010dajnih sredstava, ali \u0107e se pokazati da je problemati\u010dno tretirati ih kao ba\u0161 uistinu sporedna.<br \/>\nOvakvim izborom, usredsre\u0111uju\u0107i se dakle na takozvana sporedna sredsta, autor \u0107e, s jedne strane, precizno analizirati elemente i postupke koje ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da drame gotovo po pravilu ili zanemaruje ili im ne pridaje dovoljno pa\u017enje, ali \u0107e zato, s druge strane, promi\u0161ljeno sebi otvoriti prostor u kojem \u0107e iz \u010desto neuobi\u010dajenog, katkad i iznena\u0111uju\u0107eg ugla, sagledavati neka od najmarkantnijih dela u povesti svetske dramske literature, me\u0111u kojima i ona koja predstavljaju svojevrsne neuralgi\u010dne ta\u010dke repertoarskih politika svih ozbiljnih svetskih teatara. Pogledajmo, stoga, koja dramska dela Jovanov uklju\u010duje u ovu analizu. Izme\u0111u ostalog, na spisku su dela Eshila, Sofokla, Euripida, Aristofana, Plauta, Seneke, \u0160ekspira, Korneja, Molijera, \u0160ilera, Klajsta, Ibzena, Strindberga, Fri\u0161a, Brehta, Bulgakova, Beketa. Evidentno je, dakle, da nas Jovanov, dosledno se dr\u017ee\u0107i svoje osnovne teme ome\u0111ene sporednim dramskim sredstvima, prakti\u010dno vodi kroz povest dramske literature. Podrazumeva se da analiza bilo kog segmenta ili ma koje kategorije dramskih sredstava, ne mo\u017ee biti ostvarena bez uvida u celinu svih komada koje Jovanov ovde stavlja u svoj fokus. Otuda, prate\u0107i prethodno definisane niti odre\u0111enih dramskih elemenata i postupaka autor pokatkad ukazuje na nali\u010dja preovladavaju\u0107ih tuma\u010denja, otkriva nove teorijske pristupe, a s njima neretko sugeri\u0161e i mogu\u0107nosti druga\u010dijih scenskih tuma\u010denja.<br \/>\nS\u00e2m Jovanov nagla\u0161ava da se ovde prevashodno bavio dramskom knji\u017eevno\u0161\u0107u prevedenom na srpski, \u0161to me\u0111utim ne zna\u010di da se on i u svojim analizama poziva i citira isklju\u010divo prevedenu stru\u010dnu literaturu; naprotiv, autor eseja iz ove knjige isklju\u010divo navodi, poziva se argumentuju\u0107i svoje teze, a pokatkad i uspostavlja polemi\u010dke relacije s autorima \u010dija dela nisu prevedena na na\u0161 jezik.<br \/>\nParcijalno publikovani u \u010dasopisu \u201eScena\u201c Sterijinog pozorja, sada objavljeni u kontekstu koji je odre\u0111en pojmom celovite teatrolo\u0161ke studije, nesumnjivo pisani u stilski vrhunskom teatrolo\u0161kom maniru, argumentovano i analiti\u010dno, zasnovani na ogromnoj autorovoj erudiciji, eseji iz ove knjige ne samo da otvaraju novu vizuru na neka od klju\u010dnih dela svetske dramske literature, pritom provociraju\u0107i i eventualne kreativne diskusije, nego postaju i inspirativan materijal za ljubitelje drame i teatra, ba\u0161 kao \u0161to se name\u0107u i kao nezaobilazno \u0161tivo namenjeno ambicioznim rediteljima koji nameravaju da se istinski ozbiljno pripreme za insceniranje dramskih dela koja bi da realizuju na pozornici.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">\n<strong>Aleksandar Milosavljevi\u0107<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U najnovijoj svojoj knjizi na\u0161 uva\u017eeni teatrolog, dramaturg, dramski pisac  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":29775,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-31487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31487\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/29775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31487"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=31487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}