{"id":30531,"date":"2024-12-16T18:24:06","date_gmt":"2024-12-16T18:24:06","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=30531"},"modified":"2024-12-18T10:16:31","modified_gmt":"2024-12-18T10:16:31","slug":"nacionalisticko-i-etnicko-nasilje-u-hrvatskoj-kao-muzicka-podloga-kroz-roman-andjeo-nestajanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/nacionalisticko-i-etnicko-nasilje-u-hrvatskoj-kao-muzicka-podloga-kroz-roman-andjeo-nestajanja","title":{"rendered":"Nacionalisti\u010dko i etni\u010dko nasilje u Hrvatskoj kao muzi\u010dka podloga kroz roman \u201eAn\u0111eo nestajanja\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"Pre \u010detiri godine iznenada se pojavio roman Doba mjedi<\/em> Slobodana \u0160najdera, koji bi se zbog ogromnog istorijskog opsega, knji\u017eevne ma\u0161tovitosti i stilske snage bez problema mogao nazvati velikim hrvatskim romanom. No, koliko god bio zastra\u0161uju\u0107i u svojoj dubini i svestranosti, roman Doba mjedi<\/em> ne pretenduje da ispri\u010da celu pri\u010du. Ili kako je to pisac kratko rekao u pogovoru: \u201eOvaj roman ima ne\u0161to (…) \u0161to se ne mo\u017ee dovr\u0161iti.\u201c<\/p>\n

Sada je tu i An\u0111eo nestajanja<\/em>, opet u izvrsnom prevodu Roela Schuyta. Jo\u0161 jedan sjajan roman \u010dije je tkivo pro\u017eeto novijom hrvatskom istorijom i opet roman koji je puno vi\u0161e od istorijskog romana. Sa svojom fragmentiranom strukturom i mno\u0161tvom stilova, to je pa\u010dvork roman, poput Doba mjedi<\/em>, ali i Don Kihota<\/em>, Tristrama \u0160endija<\/em>, Mobija Dika <\/em>i Maksa Havelara<\/em>. Istorijski roman svakako, ali i magi\u010dni realisti\u010dki roman, roman ideja, mitski roman. I: roman pun nade.<\/p>\n

Poslednje je mo\u017eda i najzna\u010dajnije, jer \u2013 kao \u0161to se mo\u017ee osetiti tokom \u010ditanja Doba mjedi<\/em> \u2013\u00a0 u regiji, \u010diji je deo Hrvatska, postojalo je krvavo popri\u0161te nacionalisti\u010dkih, etni\u010dkih, verskih i ideolo\u0161kih sukoba i \u010distki u 20. veku, a posledice se ose\u0107aju do danas.<\/p>\n

An\u0111eo nestajanja<\/em> strukturisan je oko tri preokreta (ili revolucija, kako ih \u0160najder \u010desto naziva), koji su se dogodili u Hrvatskoj od 1940-ih naovamo. Prva je bila okupacija od strane Nemaca 1941. godine, koji su mogli ra\u010dunati na pomo\u0107 nacionalisti\u010dko-fa\u0161isti\u010dkog usta\u0161kog pokreta. Ali partizanski otpor predvo\u0111en Titom uspeo je u toku rata da osvoji ve\u0107i deo regije.<\/p>\n

Nakon rata, Hrvatska je postala republika komunisti\u010dke dr\u017eave Jugoslavije pod energi\u010dnim vodstvom Tita. Mir je do\u0161ao u regiju, ali je bio krhak, zavisan od Titovog autokratskog re\u017eima. Stoga ne \u010dudi \u0161to su se stari etni\u010dki, verski i ideolo\u0161ki sukobi ponovno rasplamsali nakon smrti komunisti\u010dkog vo\u0111e 1980. godine.<\/p>\n

\u0160najder je tri revolucije podelio na isto toliko delova. To zvu\u010di jasno, ali unutar svakog dela on ska\u010de napred-nazad kroz vreme i menja neobi\u010dne narativne forme (uklju\u010duju\u0107i Ku\u0107u koja pri\u010da u Zagrebu i niz vizija jevrejskog de\u010daka Magusa)\u2026<\/p>\n

Zato se morate snalaziti u ovom romanu. Najvi\u0161e smernica daje istorija Ku\u0107e i \u017eivotna pri\u010da An\u0111e Berilo, glavne junakinje knjige. Obe vijugaju kroz roman poput reka kroz surov krajolik.<\/p>\n

U pri\u010dama koje nam Ku\u0107a poverava lako je pratiti uticaj revolucija na \u0161aroliku dru\u017einu stanara koji su tu boravili kra\u0107e ili du\u017ee vreme. Jedan od njih je niko drugi do Tito, koji se u svojim ilegalnim danima jedne ratne no\u0107i skrivao u sobi An\u0111e Berilo, koja je tada kratko \u017eivela u Ku\u0107i.<\/p>\n

Mala povest An\u0111e Berilo vi\u0161e se ne pribli\u017eava velikoj istoriji, ali njen \u017eivot nastavlja i\u0107i ruku pod ruku s politi\u010dkim zbivanjima u njenoj zemlji. Godine 1942. odlazi u partizane, a kada se rat zavr\u0161i ne o\u010dekuje ni\u0161ta vi\u0161e do toga da \u0107e komunizam doneti bolji, pravedniji svet, kojem ona rado doprinosi. Ali poverenje nije obostrano: dr\u017eava joj name\u0107e \u201eprevaspitanje\u201c u pustom zarobljeni\u010dkom logoru. Ipak, njena razo\u010daravaju\u0107a iskustva ne pretvaraju se u ga\u0111enje, ravnodu\u0161nost ili nasilje.<\/p>\n

Mo\u017eda je takva reakcija predobra da bi bila istinita, ali ono \u0161to je sigurno jeste da An\u0111a utelovljuje nadu koju je \u0160najder \u017eeleo utkati u svoj roman. Njena pozitivnost \u00a0je izdvaja od dva glavna lika u Dobu mjedi<\/em>, koji su (naravno, ne slu\u010dajno) mu\u0161karci. Ali jo\u0161 va\u017enija razlika je u tome \u0161to je An\u0111a bez porodice, \u0161to joj je o\u010dito zajedni\u010dko s Magusom i Magdom, dva druga lika iz An\u0111ela nestajanja<\/em> koji tako\u0111e imaju veliko simboli\u010dko zna\u010denje.<\/p>\n

Nepoznato, nejasno poreklo ovih likova otkriva njihov egzemplaran\u00a0 karakter, a pisac pred kraj romana ne ostavlja mesta nesporazumima o tome. Jer nacionalisti\u010dko i etni\u010dko nasilje koje je odredilo noviju hrvatsku istoriju pokazuje do \u010dega poreklo, koreni, tradicija i identitet mogu dovesti u \u0161irem kontekstu. To je nasilje odjeknulo poput muzi\u010dke podloge kroz Doba mjedi <\/em>(kao saundtrek), a sada to ponovno \u010dini u An\u0111elu nestajanja<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

De Volkskrant<\/em>, 6. decembar<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pre \u010detiri godine iznenada se pojavio roman Doba mjedi Slobodana […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":30532,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[405],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-30531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=30531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30531\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=30531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=30531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=30531"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=30531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}