{"id":18337,"date":"2023-01-28T15:50:03","date_gmt":"2023-01-28T14:50:03","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=18337"},"modified":"2023-01-28T15:50:03","modified_gmt":"2023-01-28T14:50:03","slug":"putokaz-slave-i-propasti-kritika-knjige-kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-u-beogradskom-knjizevnom-casopisu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/putokaz-slave-i-propasti-kritika-knjige-kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-u-beogradskom-knjizevnom-casopisu","title":{"rendered":"Putokaz slave i propasti (Kritika knjige \u201eKako postajemo ono \u0161to smo postali\u201c u Beogradskom knji\u017eevnom \u010dasopisu)"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27353%27%20height%3D%27530%27%20viewBox%3D%270%200%20353%20530%27%3E%3Crect%20width%3D%27353%27%20height%3D%27530%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali.png\" alt=\"kako postajemo ono \u0161to smo postali\" class=\"lazyload wp-image-12767\" width=\"353\" height=\"530\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva knjiga Vladimira Petrovi\u0107a, proznog pisca, novinara, knji\u017eevnog kriti\u010dara i grafi\u010dkog dizajnera, naslovljena <em>Kako postajemo ono \u0161to smo postali<\/em>, jeste zbirka od trideset dve pripovesti koje obuhvataju period od sto pedeset godina novovekovne i savremene istorije na\u0161eg naroda i dru\u0161tva. Stoje\u0107i na limesu zvani\u010dne istorije, Petrovi\u0107 na tragu poznatih doga\u0111aja poku\u0161ava da otkrije apokrifna svedo\u010danstva marginalaca, autsajdera i \u201estatista\u201c klju\u010dnih istorijskih doga\u0111aja, kako bi pripovedao pri\u010du naroda iz druga\u010dije perspektive, one zatomljene, latentne, skrivene istine-ponornice. Pri\u010de o na\u0161em su\u0161tastvu polaze od onih najdubljih pora pro\u0161losti na\u0161eg naroda, \u010dijem su se ispitivanju vi\u0161e posvetile umetnosti negoli nauka; ova knjiga, jo\u0161 jednom, posve\u0107uje se toj istini na strani umetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Petrovi\u0107 za po\u010detak istra\u017eivanja eshatolo\u0161ke su\u0161tine jednog naroda uzima 1847. godinu, \u010duvenu po tome \u0161to je uzeta za nezvani\u010dnu pobedu Vukove pravopisne i jezi\u010dke reforme. Od ove ta\u010dke prati\u0107emo reakcije \u201emalog \u010doveka\u201d na velika istorijska previranja, preko Timo\u010dke bune i Prvog svetskog rata sve do drugog svetskog rata, golooto\u010dkih egzila i ratova s kraja XX veka. No, opet vredi ponoviti da ovu knjigu ne \u010dine odlomci biografija znamenitih li\u010dnosti \u2013 kao \u0161to to s istorijom veoma \u010desto biva \u2013 ve\u0107 joj glas daju stotine neispri\u010danih sudbine koje su ratni tokovi istorije okrvavili, sprali i u bujici odneli. Pri\u010da koja ilustruje ovu tezu pored mnogih je i \u201eDimitrije\u201c. Iako ova pri\u010da deluje kao (pseudo)biografija poslednjih dana \u010duvenog socijaliste Dimitrija Tucovi\u0107a, i istina je da je Tucovi\u0107ev lik predstavljen realisti\u010dni, \u017eivo, ali pravi junak je ideal otad\u017ebine, predstavljene u liku neukog seljaka Milosava. Milosav \u0107e, kao Tucovi\u0107ev posilni, razviti odnos po\u0161tovanja prema blagom oficiru i bi\u0107e svedok njegovih poslednjih dana. Taj kratak zajedni\u010dki boravak u bora\u010dkom \u017eivotu bi\u0107e dovoljan da Milosava osvesti i oplemeni idealima za koje se Tucovi\u0107 zalagao; a pravu spoznaju o polo\u017eaju ljudi sli\u010dnih sebi Milosav \u0107e do\u017eiveti kada u posleratnom periodu uvidi da mu njegovo krvoproli\u0107e nije ni\u0161ta donelo:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eSlepac sam ja. Ro\u0111en da sirotinja budem i da ko sirotinja crknem. Da me posle smrti niko ni pamti, ni pominje. Tak&#8217;i sam ti ja. Al&#8217; sad znam da to nije pravo. da to nije pravda. Ni od boga, ni od dr\u017eave. Od otad\u017ebine, kako je zovete. I sve to znam, samo zahvaljuju\u0107i jednom \u010do&#8217;eku. Dimitriju. \u0160to me od stoke \u010do&#8217;ekom napravio. I na to mu Fala. Eto, sve ti reko&#8217;. A ti kako &#8216;o\u0107e\u0161. (str. 49)\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U liku Milosava pisac Vladimir Petrovi\u0107 je izneo ideju koju svi njegovi junaci manje-vi\u0161e zastupaju: ideju o malom \u010doveku koji u uslovima velikih sukoba i nepravdi pokazuju znakove najvi\u0161ih vrlina. U zavisnosti od konteksta, te vrline mogu biti oli\u010dene u stoicizmu prihvatanja smrti, kao iz pri\u010de \u201ePoslednji dani leta\u201c, nasuprot prko\u0161enju istoj toj smrti u pri\u010di \u201ePravda\u201d; a jo\u0161 vi\u0161e u prko\u0161enju besmislu oli\u010denom u filozofski tragi\u010dnoj pri\u010di \u201eOtpor\u201c. Pri svemu tome, Petrovi\u0107 ne pravi moralne i filosofske titane od svojih junaka, vrlo \u010desto mane im preplave vrline: glavna junakinja pripovetke \u201eGo\u0161\u0107a\u201d je zajedljiva \u017eena koja se i\u017eivljava nad partizankom koju protiv svoje volje skriva u ku\u0107i; u pri\u010di \u201eOn nikad ne\u0107e videti sneg\u201d otu\u0111eni mu\u0161karac s rado\u0161\u0107u prihvata vest o smrti svog novoro\u0111en\u010deta, koje nije ni \u017eeleo; dok u pri\u010di \u201eLudi Spasoje\u201d istoimeni junak od uspe\u0161nog porodi\u010dnog \u010doveka prerasta, dejstvom spolja\u0161njih okolnosti dodu\u0161e, u izvitoperenog umi\u0161ljenika koji umesto da se s njom suo\u010di svoju tragediju izbegava u projekciji sebe kao va\u017enog faktora za mirovni poredak u svetu. Neki likovi iz pri\u010da su, i to treba re\u0107i, radikalna suprotnost: \u201ezlikovac\u201d i \u201egnjida\u201d Marisav u\u010destvuje u ubijanju svog naroda u Kragujevcu; roditelji iz \u201eDe\u010dijeg dnevnika\u201d zapo\u010dinju \u0161ovinisti\u010dke sva\u0111e pred svojim detetom, a otac iz pri\u010de \u201eDezerter\u201d odri\u010de se sina jer nije ratovao i poginuo za svoju zemlju, ve\u0107 je \u201epobegao\u201d u Ameriku kod agresora. Ukratko, Petrovi\u0107evi junaci nisu idealizovani, niti su jednodimenzionalni. U svim junacima odvija se borba interesa, odgoja i ose\u0107anja, \u0161to ih \u010dini bliskim \u010ditaocu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbirka je podeljena na tri celine. Prva je najkompaktnija i najcelovitija samom \u010dinjenicom \u0161to hronolo\u0161ki prati korak istorije. Njenu zaokru\u017eenost ne remete naredne dve celine, ve\u0107 je pre dopunjuju i u tom dopunjavanju poku\u0161avaju da je sa\u010duvaju. Naime, drugi deo sastoji se od pri\u010da koje se, uslovno re\u010deno, mogu smestiti u sada\u0161nji trenutak. U \u201ePri\u010di o onima kojih nema\u201d ne\u0107e se pojaviti D\u017eejms D\u017eojs, ali \u0107e neimenovani pripoveda\u010d tragati za njim u ostacima Trsta i onoga \u0161to je on negda za D\u017eojsa bio. Kao i ranije navedeni knji\u017eevni junaci, i ovaj pripoveda\u010d osta\u0107e uskra\u0107en za ne\u0161to: za svet u kojem je D\u017eojs obitavao i koji je svojim bitisanjem ispunjavao. Isto va\u017ei i za \u201eMemoare\u201d, koji u sebi \u010duvaju se\u0107anje na jedan \u017eivot, mali i bez odjeka kao i ostali u ovoj zbirci:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eAli je on mislio da taj \u017eivot ima zna\u010daj. Da stvari koje je do\u017eiveo i ose\u0107aje koji su pratili te doga\u0111aje ne treba zaboraviti. Da ono \u0161to je od\u017eiveo nije bilo besmisleno. Bilo je bitno za njega. I da onda mora biti bitno za druge. A nije. (str . 222)\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako su u prvoj celini junaci bili nemi i bezimeni pred licem pro\u0161losti, u drugom delu ove knjige junacima ostaje da se bore sa strahotama zaborava u sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, Ne \u010dudi stoga \u0161to u jednoj pri\u010di glavna junakinja pati od Alchajmerove bolesti, koja metafori\u010dno predstavlja zaborav pro\u0161losti i rastakanje pro\u0161lih \u017eivota i svetova. Tre\u0107i deo zbirke u sebi sadr\u017ei jednu pri\u010du \u2013 \u201e\u017divot\u201d. U kenoovskom duhu, Petrovi\u0107 varira mogu\u0107nosti koje stoje pred \u010dovekom, uvi\u0111aju\u0107i da on vrlo \u010desto nema pred sobom niti izbor, niti uticaja da ne\u0161to promeni. jedino \u0161to mo\u017ee da promeni je svoje shvatanje i razumevanje tog \u017eivota, ma kakav mu on zadat bio. Pri\u010da \u201e\u017divot\u201c je, dakle, sinteza prve dve celine, data hladno, sa distance sumativno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010citaju\u0107i zbirku pri\u010da <em>Kako postajemo ono \u0161to smo postali <\/em>uo\u010davamo veliku raznolikost u kori\u0161\u0107enim pripoveda\u010dkim tehnikama, \u0161to svedo\u010di koliko o verziranosti Petrovi\u0107a kao pripoveda\u010da, toliko o potrebi dezautomatizacije procesa \u010ditanja zbirke kojoj preti opasnost od jednoli\u010dnosti tema i motiva. Izme\u0111u ostalog, neke pri\u010de napisane su u prvom ili u tre\u0107em licu, hronolo\u0161ki, retrospektivno, neke neguju tok svesti, nabrajanje, dnevni\u010dki zapis, tehniku \u201eprona\u0111enog rukopisa\u201d i tako dalje, Iako ponekad govore o stvarnim osobama, nikada ne pose\u017eu za biografizmom, ne dozvoljavaju da ih sam uzor zaseni. Isto tako \u2014 sem u slu\u010daju D\u017eojsa \u2014 Petrovi\u0107evi pravi knji\u017eevni uzori ostaju skriveni, implicitni, onakvi kakvi kod ve\u0161tog pripoveda\u010da i treba da budu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vladimir Petrovi\u0107 svojom knjigom <em>Kako postajemo ono \u0161to smo postali<\/em> daje jo\u0161 jedan glas u na\u0161oj knji\u017eevnosti koji zahteva od nas da ponovo sagledamo istoriju o kojoj smo podu\u010davani, da promislimo o socijalnim i moralnim na\u010delima neki doga\u0111aja i da preispitamo sebe u usporedbi sa na\u0161im uzorima, prethodnicima i precima. Tamo gde dokumenti zamuknu svedo\u010danstva bivaju u\u0107utkana, a glasovi pro\u0161losti utihnu, njegova knjiga izranja kao krajputa\u0161, kao putokaz na\u0161e slave i propasti, na\u0161ih pobeda i poraza, uzleta i degradacije. Iako svaka pri\u010da funkcioni\u0161e zasebno, tek u njihovoj totalnosti i dijahronom sagledavanju otkriva nam se pri\u010da o modernoj Srbiji i trenutku sada\u0161njem, koje nam se tako\u0111e sinhronijski razotkriva. Nema sumnje, to jo\u0161 valja naglasiti, da ovom knjigom Vladimir Petrovi\u0107 stavlja svoje ime u prvi red me\u0111u pripoveda\u010dima mla\u0111ih generacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Narod smo mnogih kontradiktornosti, opre\u010dnosti i nesloge. Me\u0111utim, ideja Srbije u Petrovi\u0107evoj knjizi obremenjena je plemenito\u0161\u0107u, humano\u0161\u0107u i dobrotom. Koliko god nam nekad na\u0161e vrline delovale te\u0161ke za sagledavanje, primeri \u010dojstva i juna\u0161tva Petrovi\u0107evih junaka uvek \u0107e biti tu da nas na njih podsete. Makar na ono \u0161to smo nekada bili, a mo\u017eda jo\u0161 uvek, pomalo, jesmo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\"><strong>Autor: Viktor \u0160kori\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">Izvor: <em>Beogradski knji\u017eevni \u010dasopis<\/em>, br. 64-65-66-67, 2022, str. 352-355<\/p>\n\n\n<div data-block-name=\"woocommerce\/handpicked-products\" data-columns=\"1\" data-products=\"[12764]\" class=\"wc-block-grid wp-block-handpicked-products wp-block-woocommerce-handpicked-products wc-block-handpicked-products has-1-columns has-multiple-rows\"><ul class=\"wc-block-grid__products\"><li class=\"wc-block-grid__product\">\n\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/katalog\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali\" class=\"wc-block-grid__product-link\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"wc-block-grid__product-onsale\">\n\t\t\t<span aria-hidden=\"true\">Sale<\/span>\n\t\t\t<span class=\"screen-reader-text\">Product on sale<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<div class=\"wc-block-grid__product-image\"><img decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"750\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-500x750.png\" class=\"attachment-woocommerce_thumbnail size-woocommerce_thumbnail lazyload\" alt=\"KAKO POSTAJEMO ONO \u0160TO SMO POSTALI\" srcset=\"data:image\/svg+xml,%3Csvg%20xmlns%3D%27http%3A%2F%2Fwww.w3.org%2F2000%2Fsvg%27%20width%3D%27600%27%20height%3D%27900%27%20viewBox%3D%270%200%20600%20900%27%3E%3Crect%20width%3D%27600%27%20height%3D%27900%27%20fill-opacity%3D%220%22%2F%3E%3C%2Fsvg%3E\" data-orig-src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-500x750.png\" data-srcset=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-8x12.png 8w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-200x300.png 200w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-400x600.png 400w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali-500x750.png 500w, https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/kako-postajemo-ono-sto-smo-postali.png 600w\" data-sizes=\"auto\" \/><\/div>\n\t\t\t\t\t<div class=\"wc-block-grid__product-title\">KAKO POSTAJEMO ONO \u0160TO SMO POSTALI<\/div>\n\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t<div class=\"wc-block-grid__product-price price\"><del><span class=\"woocommerce-Price-amount amount\">1.320,00&nbsp;<span class=\"woocommerce-Price-currencySymbol\" dir=\"auto\">RSD<\/span><\/span><\/del>&nbsp;<ins><span class=\"woocommerce-Price-amount amount\">990,00&nbsp;<span class=\"woocommerce-Price-currencySymbol\" dir=\"auto\">RSD<\/span><\/span><\/ins><\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t<div class=\"wp-block-button wc-block-grid__product-add-to-cart\"><a href=\"\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18337?add-to-cart=12764\" aria-label=\"Add to basket: &ldquo;KAKO POSTAJEMO ONO \u0160TO SMO POSTALI&rdquo;\" data-quantity=\"1\" data-product_id=\"12764\" data-product_sku=\"\" data-price=\"1320\" rel=\"nofollow\" class=\"wp-block-button__link  add_to_cart_button ajax_add_to_cart\">Add to basket<\/a><\/div>\n\t\t\t<\/li><\/ul><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prva knjiga Vladimira Petrovi\u0107a, proznog pisca, novinara, knji\u017eevnog kriti\u010dara i  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":12767,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[405],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-18337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18337"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18337\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18337"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=18337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}