{"id":1256,"date":"2019-01-10T17:18:16","date_gmt":"2019-01-10T16:18:16","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=1256"},"modified":"2019-01-10T17:18:16","modified_gmt":"2019-01-10T16:18:16","slug":"boris-sirilnik-o-telu-i-dusi-boris-sirilnik-autobiografija-jednog-strasila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/boris-sirilnik-o-telu-i-dusi-boris-sirilnik-autobiografija-jednog-strasila","title":{"rendered":"Boris Sirilnik: O telu i du\u0161i, Boris Sirilnik: Autobiografija jednog stra\u0161ila"},"content":{"rendered":"<p>Kada \u017eeli da bude sre\u0107an, \u010dovek ne sme po svaku cenu izbegavati nesre\u0107u. Bolje bi bilo da poku\u0161a da je nekako savlada \u2013 napisao je u knjizi \u201eO telu i du\u0161i\u201d \u010duveni francuski neuropsihijatar, psiholog i etolog Boris Sirilnik.<\/p>\n<p>U ovoj kratkoj sentenci on je sa\u017eeo bit borbe za bolje sutra svakog od nas, i poru\u010dio da je i posle velikih trauma i te kako mogu\u0107e izgraditi li\u010dnost, makar taj proces kretao ponovo od nule.<\/p>\n<p>Francuski nau\u010dnik gostovao je u \u010detvrtak i petak u Beogradu i Novom Sadu gde je odr\u017eao veoma pose\u0107ena predavanja pod nazivom \u201eO telu i du\u0161i\u201d, a za \u201eDnevnik\u201d pri\u010da o prevazila\u017eenju trauma, \u201erezilijenciji\u201d \u2013 pojmu za \u010diji je teorijski razvoj zaslu\u017ean \u2013 te o Balkanu koji je uvek iznova pogodan da svojoj deci nametne strahote od kojih \u010ditave generacije ne mogu da se oporave.<\/p>\n<p>\u2013 Rezilijencija je novi razvoj li\u010dnosti nakon do\u017eivljene te\u0161ke traume \u2013 strpljivo ponavlja Sirilnik definiciju koju je izgovorio stotine hiljada puta do sada. Ta nauka, pri\u010da na\u0161 sagovornik, kre\u0107e se izme\u0111u neurologije, teorije o emocijama, psihologije i nauka koje se bave porodi\u010dnim i dru\u0161tvenim okru\u017eenjem, a sve u cilju da se traumatizovanim osobama vrati vera u \u017eivot te da im se omogu\u0107i da se jo\u0161 jednom, iznova, oforme kao funkcionalne li\u010dnosti.<\/p>\n<p>Te\u0161ke traume i li\u010dne tragedije doga\u0111aju se svugde u svetu i njima su, obavezno, najpodlo\u017enija deca. Sudbina velikog broja najmla\u0111ih, koji su pre\u017eiveli ratne strahote na Balkanu, zavisi upravo od snage da nesre\u0107u prevazi\u0111u i nastave \u017eivot. Sirilnik ka\u017ee da je Balkan takvo podru\u010dje na kojem se strahote i traume doga\u0111aju oduvek, a ne samo u proteklih dvadeset godina.<\/p>\n<p>\u2013 Mladi su skloni da na ovaj problem gledaju kroz nekoliko poslednjih ratova, ali on postoji ve\u0107 jako dugo. Kao i sve dr\u017eave koje se nalaze na raskr\u0161\u0107ima i balkanske su mnogo propatile zbog sudaranja religija, nacija, samo zbog svog geografskog polo\u017eaja. Balkan karakteri\u0161u, dakle, ratovi koji se ponavljaju, ali posle svakog konflikta ovda\u0161nje dr\u017eave nastavljaju dalje i stvara novu kulturu iz po\u010detka. To je dobra slika rezilijencije \u2013 obja\u0161njava Sirilnik.<\/p>\n<p>Na\u0161 sagovornik ka\u017ee da, i u takvim okolnostima, na li\u010dnost pojedinaca uti\u010de afektivno u njemu i razum. To afektivno podrazumeva da se osetimo bliskim sa nekim drugim \u010dovekom i stvorimo zonu sigurnosti kroz taj odnos bliskosti. Razum, s druge strane, slu\u017ei u takvim okolnostima da nam obezbedi pri\u010du kojom \u0107emo sebi objasniti traumu i patnju. Sirilnik ka\u017ee da ta pri\u010da mora i\u0107i ruku pod ruku sa pri\u010dom porodice i dru\u0161tva u kojem neko \u017eivi.<\/p>\n<p>\u2013 Ukoliko uspemo da pokrenemo afektivno i razum kod \u017ertve, samim tim pokre\u0107emo i proces rezilijencije \u2013 obja\u0161njava Sirilnik.<\/p>\n<p>O prevazila\u017eenju trauma, naro\u010ditno ratnih i kod dece i kod odraslih, jedu od uloga mora voditi i dr\u017eava, odnosno dru\u0161tvo. Sirilnik ka\u017ee da su, nakon iskustava u radu sa decom koja su iskusila strahote, u Francuskoj i Ju\u017enoj Americi, primetili da kada se radi sa njima, ona zapravo kre\u0107u putem novog razvoja li\u010dnosti.<\/p>\n<p>\u2013 Ona ne nastavljaju svoj razvoj na traumama, ve\u0107 zapo\u010dinju sasvim novi. Tada smo uvideli da, kada deci damo priliku da se na neki na\u010din izraze, ona se vezuju za nas koji radimo sa njima. To vezivanje je prvi uslov da deca krenu dobrim putem ka rezilijenciji &#8211; smatra Sirilnik.<\/p>\n<p>Nije, me\u0111utim, potrebno da negde bukte ratovi da bi deca bila ugro\u017eena. U sli\u010dnoj situaciji mogu da se na\u0111u i najmla\u0111i koji \u017eive u ekstremnoj bedi. Takva deca, svedoci smo takve pojave u Srbiji, \u010desto preuzimaju uloge odraslih, izgledaju preterano zrelo za svoje godine i retko se nasmeju. Postoji opasnost da takva deca nikada ne izrastu u funkcionalne osobe. Sirilnik ka\u017ee da je to mogu\u0107e jer se de\u0161ava da deca u takvim uslovima preska\u010du \u010ditave faze u razvoju.<\/p>\n<p>\u2013 U dr\u017eavama koje su pretrpele ratove i gde, kao i ovde kod vas, postoji socijalna nestabilnost, primetili smo da deca prerano sazrevaju. Mi im se \u010desto divimo, ali to je potpuno pogre\u0161no. Ona preska\u010du stepene razvoja i ulaze u neku vrstu de\u010dje depresije, koja ako se ne prevazi\u0111e, dete ne\u0107e imati ni izbliza jednake \u0161anse kao njegovi vr\u0161njaci koji \u017eive u pristojnim uslovima \u2013 obja\u0161njava Sirilnik.<\/p>\n<p>U knjizi \u201eAutobiografija jednog stra\u0161ila\u201d Sirilnik je opisao iskustva rada s decom u Francuskoj i Ju\u017enoj Americi, koja su bila duboko traumatizovana iz razli\u010ditih razloga. Za sebe ka\u017ee da je profesionalac, ali dodaje da oni koji \u017eele da le\u010de ljudsku psihu ponekad mogu \u017eestoko da potpadnu pod uticaj tih nesre\u0107nih pri\u010da. Uslov je, naravno, da se emotivno ve\u017eu za sudbinu nekog od dece.<\/p>\n<p>\u2013 Ljudi koji pru\u017eaju psiholo\u0161ku pomo\u0107 ponekad do\u017eive takozvano \u201esagorevanje\u201d. U nekom trenutku po\u010dinju da ose\u0107aju iste efekte patnje i bola kroz koje prolazi njihov pacijent. Stoga, kada se radi, recimo, sa biv\u0161im ratnicima, te\u0161ko je odvojiti se od toga da ose\u0107a\u0161 isto \u0161to i \u017ertva sa kojom razgovara\u0161 \u2013 obja\u0161njava Sirilnik.<\/p>\n<p>Na pitanje ima li preporuku za sve koji kroz te\u0161ke \u017eivotne okolnosti tragaju za sre\u0107om, na\u0161 sagovornik ka\u017ee da recept ne postoji, ali i da, s druge strane, zna da sre\u0107u spre\u010davaju emocionalna usamljenost, nedostatak razuma i ose\u0107aj sramote.<\/p>\n<p>\u2013 Ako uspemo da izbegnemo da na\u0161 \u017eivot bude zatrovan ovim pojavama i borimo se svakodnevno protiv njih, imamo \u0161anse \u2013 poru\u010duje Sirilnik.<\/p>\n<p>Petar Klai\u0107<\/p>\n<p>Lekar, savetnik, nau\u010dnik, istra\u017eiva\u010d&#8230;<\/p>\n<p>Boris Sirilnik je radio u bolnicama u Lionu, Parizu, Marseju, Dinjuu, Varu. Bio je savetnik u oblastima neurologije i psihijatrije u Op\u0161tinskom centru za medicinsku i socijalnu za\u0161titu u La Sen-sir-Meru, ata\u0161e za neurologiju, psihijatriju i elektro-encefalografiju u Bolnici u La Senu, Savetnik u oblasti etologije&#8230; Ima preko 200 objavljenih nau\u010dnih radova, \u010dlan je 20 nacionalnih i me\u0111unarodnih nau\u010dnih dru\u0161tava, a napisao je i 17 knjiga. \u201eO telu i du\u0161i\u201d i \u201eAutobiografija jednog stra\u0161ila\u201d pro\u0161le godine su objavljene u novosadskoj \u201eAkademskoj knjizi\u201d.<\/p>\n<p>Pro\u010ditajte ceo tekst <a href=\"http:\/\/www.politika.rs\/scc\/clanak\/169385\/Danasnji-svet-je-na-silaznoj-putanji\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\">ovde<\/a>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada \u017eeli da bude sre\u0107an, \u010dovek ne sme po svaku  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[407],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-1256","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-press-clipping-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1256"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1256\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1256"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=1256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}