{"id":1188,"date":"2019-01-10T16:43:12","date_gmt":"2019-01-10T15:43:12","guid":{"rendered":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/?p=1188"},"modified":"2019-01-10T16:43:12","modified_gmt":"2019-01-10T15:43:12","slug":"svetlana-tomin-knjigoljubive-zene-srpskog-srednjeg-veka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/svetlana-tomin-knjigoljubive-zene-srpskog-srednjeg-veka","title":{"rendered":"Svetlana Tomin: Knjigoljubive \u017eene srpskog srednjeg veka"},"content":{"rendered":"<p><strong>Svetlana Tomin<\/strong>, profesorka srednjevekovne knji\u017eevnosti<\/p>\n<p><strong>Mudre i spretne vladarke<\/strong><\/p>\n<p>Podse\u0107anjem na aktivnosti zna\u010dajnih \u017eena iz na\u0161e pro\u0161losti pru\u017ea se argumenat u prilog tezi da su one u svim istorijskim razdobljima davale zna\u010dajne rezultate. Veoma je retko da nau\u010dno delo bude pisano tako da se mo\u017ee \u010ditati kao najuzbudljivija beletristika, a to je upravo slu\u010daj sa delom \u201eKnjigoljubive \u017eene srpskog srednjeg veka\u201d Svetlane Tomin, profesorke Srednjovekovne knji\u017eevnosti na Odseku za srpsku knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. U izdanju \u201eAkademske knjige\u201d iz Novog Sada, delo dr Svetlane Tomin sastoji se, kako obja\u0161njava autorka, od sedam radova koji su posve\u0107eni \u017eenama u srpskoj srednjovekovnoj kulturi. \u2013 Kada pogledamo srednjovekovne \u017eene, vladarke, spisateljice, ktitorke i uop\u0161te \u017eene koje su \u201eiskora\u010dile na javnu scenu\u201d jasno je da je re\u010d o pripadnicama najvi\u0161ih dru\u0161tvenih krugova \u2013 caricama, kraljicama, despoticama, kneginjama. Samo su one imale priliku da se obrazuju, putuju i da se dru\u017ee sa u\u010denim crkvenim ljudima. Samo su njima bile dostupne knjige! Upravo zbog toga mi se ova tema \u010dini naro\u010dito interesantna, ali i aktuelna \u2013 podse\u0107anjem na aktivnosti zna\u010dajnih \u017eena iz na\u0161e pro\u0161losti pru\u017ea se argumenat u prilog tezi da su one u svim istorijskim razdobljima davale zna\u010dajne rezultate, kad god su za to imale uslova, ka\u017ee za \u201ePolitiku\u201d dr Svetlana Tomin.<\/p>\n<p><strong>\u017divot \u017eena u tom dobu nije bio ba\u0161 lak: koliko su, i kada njihovi mudrost i znanje dolazili do izra\u017eaja?<\/strong><\/p>\n<p>\u010cini mi se da se mo\u017ee govoriti o specifi\u010dnim, pomirljivim strategijama koje su pojedine \u017eene sprovodile u pro\u0161losti. Imam u vidu diplomatske misije koje su preduzimale kneginja Milica i njena k\u0107er Jelena Bal\u0161i\u0107, kako bi za\u0161titile svoje sinove. U aprilu 1398. godine kneginja Milica (tada ve\u0107 monahinja Jevgenija) po\u0161la je kod sultana Bajazita da opravda svog sina Stefana Lazarevi\u0107a, osumnji\u010denog za neverstvo. Zabele\u017eeno je da joj je u tome pomagala monahinja Jefimija. Tek nakon njene posete, u jesen iste godine, Bajazitu odlazi i sam Stefan. O ozbiljnosti i delikatnosti ovog poduhvata svedo\u010de pisma Dubrov\u010dan a, u kojima izra\u017eavaju radost zbog sre\u0107nog povratka od sultana, najpre Mili\u010dinog, potom Stefanovog. Mili\u010dina k\u0107er Jelena Bal\u0161i\u0107, tako\u0111e je pru\u017eila primer po\u017ertvovanja i maj\u010dinske brige. Ona je oti\u0161la u Veneciju na pregovore, umesto svog sina Bal\u0161e, pla\u0161e\u0107i se za njegov \u017eivot. I njena i Bal\u0161ina glava bile su prethodno ucenjene, zbog ustanka koji su protiv Venecije podigli u Zeti. Hrabro je istupila pred du\u017eda i izjavila da je za sve kriva isklju\u010divo ona, a ne njen sin! Nakon pregovora, sklopila je mir sa Venecijom 1409. godine. Neka bude pomenuta jo\u0161 jedna Mili\u010dina k\u0107er \u2013 Mara, koja je pomirila svog sina \u0110ur\u0111a Brankovi\u0107a sa despotom Stefanom Lazarevi\u0107em.<br \/>\nU narodu i u nekim pisanim tekstovima ipak se \u017eene \u010de\u0161\u0107e spominju kao \u201evinovnice zla i propasti\u201d.<\/p>\n<p><strong>Prema kojim je \u017eenama time u\u010dinjena nepravda?<\/strong><\/p>\n<p>Zanimljiv je primer despotice Jerine i carice Mare Brankovi\u0107. U srednjovekovnim knji\u017eevnim tekstovima one su prikazane pozitivno. Jerina je nazvana \u201eblago\u010dastiva sveta Irina\u201d, a Mara je veli\u010dana zbog pomo\u0107i koju je pru\u017eala svetogorskim manastirima, koje je ne samo zastupala pred Turcima, nego i darivala. Veoma je bila cenjena i Marina \u017ertva \u2013 njena udaja za sultana Murata II bila je, u stvari, zalog opstanka dr\u017eave njenog oca \u0110ur\u0111a, odnosno dokaz njegove lojalnosti. U narodnim pesmama, me\u0111utim, likovi Jerine i Mare su demonizovani, pripisuju im se najgora zlodela. Prosto je zaprepa\u0161\u0107uju\u0107a transformacija Marinog lika od odane k\u0107eri, koja je \u017ertvovana za spas domovine, do zle sestre koja oslepljuje svoju bra\u0107u. Ne treba posebno podse\u0107ati na Jerininu negativnu ulogu u zloglasnom gradozidaniju i obavezan dodatak \u201eprokleta\u201d uz njeno ime. Razlika izme\u0111u njihove istorijske i poetske slike u nauci je tuma\u010dena razli\u010dito. Ljiljana Pe\u0161ikan Lju\u0161tanovi\u0107, koja predaje Narodnu knji\u017eevnost na novosadskom Filozofskom fakultetu, bavila se ovim pitanjem i smatra da su one u svesti narodnog peva\u010da proklete jer su iza\u0161le iz \u017eenskog domena (bavljenje ku\u0107om) u domen javnog, kako ga poima patrijarhalna zajednica. Zat o su ocrnjene toliko. Mara je u\u010destvovala u diplomatskim pregovorima, njoj su na dvor i\u0161li poslanici pre nego \u0161to se sretnu sa sultanom, imala je svoju kancelariju, izdavala je povelje i pisma. Ne treba zanemariti ni njene posede, koje je zave\u0161tala svetogorskim manastirima. Obe ove \u017eene, zna\u010di, vodile su politiku i imale su ekonomsku mo\u0107. To im se ne opra\u0161ta.<\/p>\n<p><strong>Koje su najzna\u010dajnije \u017eene srpskog srednjeg veka? \u010cime su se odlikovale, koja su njihova najva\u017enija dela?<\/strong><\/p>\n<p>Od vladarki pomenula bih Jelenu An\u017eujsku, caricu Jelenu, kneginju Milicu i Jelenu Bal\u0161i\u0107. Za Jelenu An\u017eujsku zabele\u017eeno je da je na svom dvoru imala \u0161kolu za devojke, koje je ne samo u\u010dila, nego im obezbe\u0111ivala i miraz, kako bi mogle da se udaju, zatim je na njihovo mesto uzimala druge. Podizala je manastire, od kojih je najpoznatiji Gradac, njena zadu\u017ebina. Pisma koja je slala duhovnim ocima pominje pisac njenog \u201e\u017ditija\u201d, arhiepiskop Danilo II. Ona se, na \u017ealost, nisu sa\u010duvala, ali je zato sa\u010duvana prepiska jedne druge Jelene, Jelene Bal\u0161i\u0107, koja se dopisivala sa svojim duhovnikom Nikonom Jerusalimcem. Njihova prepiska, kao i tekstovi koje je Nikon sastavio za Jelenu, svedo\u010de o \u0161irokom spektru tema koje su je zanimale. Sam \u201eGori\u010dki zbornik\u201d, koji je Nikon sa\u010dinio za Jelenu 1442. godine, u stvari, predstavlja vrstu male srednjovekovne enciklopedije i u njemu su, pored njihovih pisama, zastupljeni spisi iz geografije, geometrije, kosmografije, zatim \u017eitija, mona\u0161ka pravila i putopis. Jo\u0161 jedna Jelena, \u017eena cara Du\u0161ana, zaslu\u017euje da bude pomenuta. Zauzimala je vidno mesto na dvoru i u\u010destvovala je u zasedanju dr\u017eavnih sabora. Zabele\u017een je njen govor na sednici ratnog saveta u Pri\u0161tini 1342. godine. Jelena je opisana kao obrazovana i inteligentna \u017eena \u017eivog politi\u010dkog temperamenta. Vladala je kao udovica u Serskoj oblasti, zauzimala se za izmirenje srpske crkve i carigradske patrijar\u0161ije, zbog \u010dega je kod nje na pregovore i\u0161ao patrijarh Kalist. Po Jeleninoj \u017eelji starac Joanikije preveo je \u201eTuma\u010denje svetog Jevan\u0111elja\u201d sa gr\u010dkog i u zapis u naglasio njenu veliku knjigoljubivost. Poznato je da je naru\u010divala i druge rukopise.<\/p>\n<p><strong>Koju biste srpsku vladarku istakli kao izuzetnu, obrazovanu i po\u017ertvovanu?<\/strong><\/p>\n<p>Istakla bih kneginju Milicu, koja je preuzela rukovo\u0111enje zemljom u izuzetno te\u0161kom vremenu, nakon Kosovske bitke. Ona je primila vazalne odnose sa Turcima, dala svoju k\u0107er Oliveru sultanu Bajazitu za \u017eenu. Kneginja Milica (tada monahinja Jevgenija), opet sa monahinjom Jefimijom, zatra\u017eila je od sultana Bajazita mo\u0161ti svete Petke i prenela ih u Srbiju. Ne treba podse\u0107ati koliko je opusto\u0161enoj zemlji tada zna\u010dilo prisustvo mo\u0161tiju ove svetiteljke. Milica je podigla svoju zadu\u017ebinu, manastir Ljubostinju, posebno brinula o De\u010danima, izdavala povelje. Pisac Konstantin Filozof naglasio je da je Milica znala svetske stvari u kojima je te\u0161ko sna\u0107i se, kao i da je bila mudra kao Odisej. Za Jefimiju je rekao da je u mnogim re\u010dima i stvarima najmudrija. To su najve\u0107e pohvale koje su \u017eene u srpskom srednjem veku dobile.<\/p>\n<p>An\u0111elka Cviji\u0107<br \/>\nPolitika: 24.07.08<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svetlana Tomin, profesorka srednjevekovne knji\u017eevnosti Mudre i spretne vladarke Podse\u0107anjem  [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[407],"tags":[],"autor":[],"class_list":["post-1188","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-press-clipping-sr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1188"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1188\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1188"},{"taxonomy":"autor","embeddable":true,"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor?post=1188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}