{"id":91,"count":1,"description":"<img class=\"size-medium wp-image-1658 additional-class alignleft\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Jovan-Du\u010di\u0107-300x158.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"158\" \/>\r\n\r\n<strong>Jovan Du\u010di\u0107<\/strong> (Trebinje, 15. februar 1874 \u2014 Geri, Indijana, SAD, 7. april 1943) je bio srpski i jugoslovenski pisac, pesnik i diplomata. Jedan je od najzna\u010dajnijih pesnika srpskog modernizma i najzna\u010dajniji liri\u010dar. Bio je i jedan od osniva\u010da Narodne odbrane, nacionalne nevladine organizacije u \u041araljevini Srbiji.\r\nPrvu zbirku pesama Du\u010di\u0107 je objavio u Mostaru 1901. godine u izdanju mostarske <em>Zore<\/em>, zatim drugu u Beogradu 1908. godine u izdanju <em>Srpske knji\u017eevne zadruge<\/em>. Pisao je dosta i u prozi: nekoliko literarnih eseja i studija o piscima, <em>Blago cara Radovana<\/em> i pesni\u010dka pisma iz \u0160vajcarske, Gr\u010dke i \u0160panije.\r\nBiran je za dopisnog \u010dlana Srpske kraljevske akademije, a za redovnog \u010dlana izabran je 1931. godine.\r\nO godini ro\u0111enja postoje sporovi i nejasno\u0107e. Pero Slijep\u010devi\u0107 navodi da je Du\u010di\u0107 ro\u0111en, najverovatnije, 1872. godine u Trebinju. Ve\u0107i broj istra\u017eiva\u010da tvrdi da je ro\u0111en 1874. Svetozar \u0106orovi\u0107 u svojim se\u0107anjima navodi (prema M. Milo\u0161evi\u0107u, <em>Rani Du\u010di\u0107<\/em>) da je Du\u010di\u0107eva godina ro\u0111enja 1872. godine. Datum ro\u0111enja bi mogao da bude 15. jun ili 15. jul. SANU kao datum ro\u0111enja navodi 5\/17. februar 1871. Prema skorije prona\u0111enim dokumentima smatra se da je ro\u0111en 15. februara 1874.\r\nDu\u010di\u0107ev otac Andrija bio je trgovac. Poginuo je u Hercegova\u010dkom ustanku 1875. godine, a sahranjen u Dubrovniku. Majka Jovanka je umrla 1900. godine. Pored Jovana i Milene imala je dvoje dece iz prvog braka sa \u0160\u0107epanom Glogovcem (Ristu i Soku). Osnovnu \u0161kolu u\u010dio je u mestu ro\u0111enja. \u041aada se porodica preselila u Mostar, upisuje trgova\u010dku \u0161kolu. U\u010diteljsku \u0161kolu poha\u0111a u Sarajevu 1890\u20141891. godine i Somboru gde maturira 1893. U\u010diteljevao je kratko vreme po raznim mestima, izme\u0111u ostalog u Bijeljini, odakle su ga austrougarske vlasti proterale zbog patriotskih pesama \u201eOtad\u017ebina\u201c (\u201eNe trza te u\u017eas b\u2019jede, nit\u2019 te trza u\u017eas rana\/Mirno spava\u0161, mila majko, te\u0161kim sankom uspavana\u201c) i \u201eOj Bosno\u201c. Zbog njih Du\u010di\u0107 biva stavljen pod istragu, a zatim, u maju 1894. godine, vlasti ga protjeruju iz grada. Odmah nakon progonstva, pesnik nije mogao na\u0107i u\u010diteljsku slu\u017ebu gotovo nigde, pa se zapo\u0161ljava u manastirskoj \u0161koli u \u017ditomisli\u0107u.\r\n\u041aao u\u010ditelj radi u Mostaru od 1895. do 1899. \u010clan je dru\u0161tva Gusle. U dru\u0161tvu sa \u0160anti\u0107em stvorio je knji\u017eevni krug i pokrenuo \u010dasopis <em>Zora<\/em>. Poslednje godine boravka u Mostaru, zajedno sa prijateljem i piscem Svetozarom \u0106orovi\u0107em, uhap\u0161en je i otpu\u0161ten sa posla. Iste godine odlazi na studije u \u017denevu, na Filozofsko-sociolo\u0161ki fakultet. Proveo je skoro deset godina na strani, najvi\u0161e u \u017denevi i Parizu. Za to vreme odr\u017eava veze sa prijateljima piscima iz Mostara, upoznaje Skerli\u0107a u Parizu, sara\u0111uje sa mnogim listovima i \u010dasopisima (<em>Letopis, Zora, Srpski knji\u017eevni glasnik<\/em>). Na \u017eenevskom univerzitetu je svr\u0161io prava i potom se vratio u Srbiju. Godine 1907. u Ministarstvu inostranih dela Srbije dobija slu\u017ebu pisara. Od 1910. je u diplomatskoj slu\u017ebi. Te godine postavljen je za ata\u0161ea u poslanstvu u Carigradu, a iste godine prelazi na isti polo\u017eaj u Sofiji. Od 1912. do 1927. slu\u017ebuje kao sekretar, ata\u0161e, a potom kao otpravnik poslova u poslanstvima u Rimu, Atini, Madridu i \u041aairu (1926\u20141927), kao i delegat u \u017denevi u Dru\u0161tvu naroda. Potom je privremeno penzionisan. Dve godine kasnije vra\u0107en je na mesto otpravnika poslova poslanstva u \u041aairu.\r\n\r\nBiran je za dopisnog \u010dlana Srpske kraljevske akademije, a za redovnog \u010dlana izabran je 1931. Slede\u0107e godine postavljen je za poslanika u Budimpe\u0161ti. Od 1933. do 1941. prvo je poslanik u Rimu, potom u Bukure\u0161tu, (gde je 1937. (ili 1939.) godine postavljen za prvog jugoslovenskog diplomatu u rangu ambasadora u Bukure\u0161tu), a do raspada Jugoslavije poslanik je u Madridu.\r\nU doba invazije i kasnije okupacije Jugoslavije 1941. godine Jovan Du\u010di\u0107 je bio opunomo\u0107eni poslanik kraljevine Jugoslavije u Madridu. Po\u0161to je \u0160panija priznala NDH, time prekinuv\u0161i diplomatske odnose s Jugoslavijom, u junu 1941. Du\u010di\u0107 se povukao u neutralnu Portugaliju, u Lisabon odakle je, u avgustu iste godine oti\u0161ao u SAD u grad Geri, Indijana, gde je \u017eiveo njegov ro\u0111ak Mihajlo. Od tada do svoje smrti dve godine kasnije, vodio je organizaciju u Ilinoisu (\u010diji je osniva\u010d Mihajlo Pupin 1914. godine), koja predstavlja srpsku dijasporu u Americi. Za to vreme pisao je pesme, politi\u010dke bro\u0161ure i novinske \u010dlanke pogo\u0111en razvojem situacije u Jugoslaviji i stradanjem srpskog naroda, osu\u0111ivao je genocid nad Srbima koji je vr\u0161ila hrvatska usta\u0161ka vlada.\r\nUmro je 7. aprila 1943. u Geriju. Njagovi posmrtni ostaci preneseni su iste godine u portu srpskog manastira Svetog Save u Libertivilu, SAD. Njagova \u017eelja je bila da ga sahrane u njegovom rodnom Trebinju. Ova poslednja \u017eelja Jovana Du\u010di\u0107a ispunjena je 22. oktobra 2000.","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/autori\/jovan-ducic","name":"Jovan Du\u010di\u0107","slug":"jovan-ducic","taxonomy":"autor","meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor\/91","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/autor"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts?autor=91"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages?autor=91"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product?autor=91"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}