{"id":275,"count":2,"description":"<table class=\"contentpaneopen\">\r\n<tbody>\r\n<tr>\r\n<td valign=\"top\"><img class=\"wp-image-1659 additional-class alignleft\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Lotman3-300x286.jpg\" alt=\"\" width=\"198\" height=\"189\" \/>\r\n\r\n<strong>Jurij Mihajlovi\u010d Lotman<\/strong> (1922\u20131993) ro\u0111en je u Petrogradu u jevrejskoj porodici. Tamo se i \u0161kolovao i zavr\u0161io Filolo\u0161ki fakultet Lenjingradskog univerziteta (1950). Mobilisan je na drugoj godini fakulteta, u oktobru 1940. godine. Slu\u017eio je kao vezista u artiljeriji, bio ranjavan. Nagra\u0111en je Ordenom crvene zastave, Ordenom otad\u017ebinskog rata drugog reda, Medaljom za hrabrost i Medaljom za ratne zasluge. Posle diplomiranja zaposlio se kao predava\u010d u Pedago\u0161kom institutu u Tartuu (Estonija). Godine 1954. prelazi na Tartuski univerzitet, a od 1960. do 1977. je \u0161ef Katedre za rusku knji\u017eevnost. Doktorirao je na Lenjingradskom univerzitetu 1961. godine s tezom \u201ePutevi razvoja ruske knji\u017eevnosti u periodu pred dekabristi\u010dki ustanak\u201d. Tokom \u0161ezdesetih godina razra\u0111uje strukturno--semioti\u010dki pristup prou\u010davanju knji\u017eevnosti i kulture, te pokre\u0107e ediciju \u201eRadovi o znakovnim sistemima\u201d, iz koje nastaje \u010duvena Tartusko--moskovska \u0161kola semiotike. Od 1970. godine zbog kontakata s disidentima bila su mu zabranjena putovanja u inostranstvo. Za vreme perestrojke uklju\u010duje se u politi\u010dki \u017eivot Estonije, pa je biran u savet zastupnika Narodnog fronta Estonije (1988). Krajem osamdesetih godina na televiziji vodi autorsku emisiju \u201eBesede o ruskoj kulturi\u201d, koja je poslu\u017eila kao osnova za istoimenu knjigu. Bio je dopisni \u010dlan Britanske akademije, \u010dlan Norve\u0161ke, \u0160vedske i Estonske akademije nauka. Ostvario je velik uticaj na rusku nauku i kulturu. Me\u0111u najzna\u010dajnija njegova dela spadaju: \u201eStruktura umetni\u010dkog teksta\u201d (1970), \u201eAnaliza poetskog teksta. Struktura stiha\u201d (1972), \u201eSemiotika filma i problemi filmske estetike\u201d (1973), \u201eRoman A. S. Pu\u0161kina <i>Jevgenije Onjegin<\/i>: komentari\u201d (1980), \u201eAleksandar Sergejevi\u010d Pu\u0161kin: pi\u0161\u010deva biografija\u201d (1981), \u201eStvaranje Karamzina\u201d (1987), \u201eKultura i prasak\u201d (1992). Umro je u Tartuu, gde je i sahranjen.<\/td>\r\n<\/tr>\r\n<\/tbody>\r\n<\/table>\r\n<span class=\"article_separator\"> <\/span>","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/autori\/jurij-lotman-%D1%8E-%D0%BC-%D0%BB%D0%BE%D1%82%D0%BC%D0%B0%D0%BD","name":"Jurij Lotman (\u042e. \u041c. \u041b\u043e\u0442\u043c\u0430\u043d)","slug":"jurij-lotman-%d1%8e-%d0%bc-%d0%bb%d0%be%d1%82%d0%bc%d0%b0%d0%bd","taxonomy":"autor","meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor\/275","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/autor"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts?autor=275"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages?autor=275"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product?autor=275"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}