{"id":265,"count":1,"description":"<strong>Aleksandar Aleksandrovi\u010d Fridman<\/strong> rodio se u Sankt Peterburgu 17. juna 1888. godine; godine 1897. upisao se u\r\npripremni razred druge gimnazije, koju je zavr\u0161io 1906. sa zlatnom medaljom.\r\nGodine 1906. upisao se na matemati\u010dki odsek Fizi\u010dkomatemati\u010dkog fakulteta Sanktpeterbur\u0161kog univerziteta. Zajedno sa J. D. Tamarkinom izlo\u017eio je rad na temu \u201eAnaliza neodre\u0111enih jedna\u010dina drugog stepena\u201d, koji je od strane fakulteta nagra\u0111en zlatnom medaljom. Godine 1910. zavr\u0161io je univerzitet i ostavljen je od strane profesor\u00e2 V. A. Steklova i D. K. Bobiljeva na katedri za \u010distu i primenjenu matematiku kako bi se pripremio za profesuru i posao predava\u010da. Na jesen 1910. godine Savet In\u017eenjerskog saobra\u0107ajnog fakulteta u Petrogradu izabrao ga je da vodi prakti\u010dnu nastavu za studente vi\u0161e matematike.\r\nU jesen 1912. godine pozvan je od Saveta Rudarskog instituta da dr\u017ei predavanja iz diferencijalnog ra\u010duna. Na prole\u0107e 1913. zapo\u0161ljava se kao fizi\u010dar u aerolo\u0161kom opservatorijumu u Pavlovsku, gde je i radio u oblasti aerologije i, uglavnom, dinami\u010dke meteorologije; tako\u0111e je u prole\u0107e iste godine vodio prakti\u010dnu nastavu na hidrometeorolo\u0161kim kursevima Ministarstva trgovine i industrije. Na jesen 1913. polo\u017eio je ispite za zvanje magistra \u010diste i primenjene matematike na Petrogradskom univerzitetu. U jesenjem semestru 1913, nakon dr\u017eanja probnog predavanja na temu \u201eO Rungeovom metodu za pribli\u017enu integraciju diferencijalnih jedna\u010dina\u201d, na Institutu in\u017eenjera za saobra\u0107ajnice predavao je o pribli\u017enim prora\u010dunima, a u prole\u0107nom semestru 1914. na tom istom institutu dr\u017eao je fakultativna predavanja \u201eO harmoni\u010dnoj analizi i pribli\u017enoj integraciji diferencijalnih jedna\u010dina\u201d. Na prole\u0107e 1914. direktor Glavnog fizi\u010dkog opservatorijuma, akademik B. B. Golicin uputio ga je u Lajpcig, profesoru Bjerknesu kako bi se upoznao sa metodama doti\u010dnog nau\u010dnika u oblasti sinopti\u010dke i dinami\u010dke meteorologije. Na leto 1914. u\u010destvovao je u razradi i pripremi mera za aerolo\u0161ka posmatranja, koja je trebalo sprovesti za vreme potpunog pomra\u010denja Sunca u avgustu 1914. godine; u te svrhe on je obavio niz letova diri\u017eablima.\r\nNa jesen 1914. planirao je da uvede aerolo\u0161ka posmatranja u vazduhoplovnu praksu i da zahvaljuju\u0107i tome, s jedne strane, umnogome doprinese vazduhoplovstvu, a s druge strane, da pove\u0107a broj aerolo\u0161kih stanica; uz odobrenje i saglasnost direktora opservatorijuma B. B. Golicina on je stupio u dobrovolja\u010dki vazduhoplovni odred, u kojem je i radio, najpre na severnom frontu, u blizini gradova Osovca i Lika, a potom i na drugim frontovima na organizaciji aerolo\u0161kih posmatranja i, uop\u0161te, aeronavigacione slu\u017ebe.\r\nNovembra 1914, po nare\u0111enju rukovodioca avijacije i vazduhoplovstva u vojsci, koja je bila na frontu, on je bio upu\u0107en u \u0161estu vazduhoplovnu \u010detu u Lavov radi organizacije aeronavigacione slu\u017ebe u ostalim odredima ruske vojske.\r\nOd decembra 1914. do marta 1915. u\u010destvovao je u letovima nad Peremi\u0161ljem; vr\u0161io je oglede prilikom bombardovanja utvr\u0111enja Peremi\u0161lj s ciljem da objasni osnovna aerobalisti\u010dka svojstva avionskih bombi. Prole\u0107a 1915. organizovao je centralnu aerolo\u0161ku stanicu pri \u0161estoj vazduhoplovnoj \u010deti, a tako\u0111e i niz aerolo\u0161kih stanica u razli\u010ditim vazduhoplovnim odredima ruske vojske. Zadatak stanice bila je obuka posmatra\u010da aerologa i upravljanje aerolo\u0161kom slu\u017ebom u vazduhoplovnim odredima. Od maja do novembra 1915. leteo je u svojstvu osmatra\u010da\r\nu 26. korpusnom vazduhoplovnom odredu, za vreme letova sproveo je niz ispitivanja karaktera atmosferskih vrtloga. Na zimu 1916\/17. organizovao je prema posebnom planu aeronavigacionu slu\u017ebu na svim frontovima ruske vojske, a tako\u0111e i Centralnu upravu te slu\u017ebe i bio je pozvan u Kijev\r\nda u \u0161koli pilota osmatra\u010da dr\u017ei predavanja iz aeronavigacije. U martu 1916. postavljen je za rukovodioca centralne aeronavigacione i aerolo\u0161ke slu\u017ebe fronta, koja je kao obavezu imala i nau\u010dna ispitivanja u oblasti aeronavigacije. Na leto 1916. postao je \u010dlan komisije za ispitivanje vazdu\u0161ne artiljerije pri Upravi ratne vazdu\u0161ne flote i dobio je honoris causa zvanje pilota osmatra\u010da. Od jeseni 1916. vodio je zajedno sa in\u017eenjerom E. K.\r\nGarfom i A. F. Gavrilovom opse\u017ene (oko 2 500 000 cifara) prora\u010dune balisti\u010dkih tablica (po metodu prof. Rungea). Na zimu 1916. organizovao je radionicu za popravku ure\u0111aja pri Centralnoj aeronavigacionoj stanici i rukovodio je pripremom projekta velike fabrike za proizvodnju vazduhoplovnih i drugih tehni\u010dkih ure\u0111aja. Po\u010detkom 1917, imaju\u0107i nameru da u svojstvu vanrednog nastavnika sa zvanjem docenta dr\u017ei na Kijevskom univerzitetu fakultativna predavanja iz teorijske aerodinamike,\r\nodr\u017eao je dva probna predavanja na Fizi\u010dko-matemati\u010dkom fakultetu: \u201eO kretanju fluida sa promenljivom temperaturom\u201d i \u201eO krivolinijskim koordinatama\u201d. Realizacija dr\u017eanja kursa bila je onemogu\u0107ena zbog slu\u017ebenog preme\u0161taja u Moskvu.\r\nU aprilu 1917. imenovan je za \u010dlana tehni\u010dkog odeljenja Moskovske privredno-gra\u0111evinske komisije za izgradnju fabrike vazduhoplovnih mernih ure\u0111aja Uprave ratne vazduhoplovne flote u Moskvi.\r\nU leto 1917. postavljen je privremeno za rukovodioca prvog odeljenja fabrike vazduhoplovnih mernih ure\u0111aja i od tog vremena bavio se organizacijom nau\u010dno-tehni\u010dkog odeljenja, kao i drugih odeljenja fabrike, a tako\u0111e je i upravljao fabrikom kao direktor. Na prole\u0107e 1918. izabran je od Saveta Permskog dr\u017eavnog univerziteta za profesora na katedri mehanike. U jesen te iste godine u\u010destvovao je u organizaciji Fizi\u010dko-matemati\u010dkog dru\u0161tva u Permu, izabran je za sekretara tog dru\u0161tva, a tako\u0111e i za sekretara redakcijskog odbora; organizovao je \u010dasopis tog dru\u0161tva i rukovodio je njegovim izdavanjem sve do kraja 1919.\r\nU jesen 1919, pored predavanj\u00e2 iz mehanike, dr\u017eao je i predavanja iz mehani\u010dkog poglavlja fizike. U decembru 1919. izabran je privremeno za prorektora i tu du\u017enost obavljao je do prole\u0107a 1920. godine. Na jesen 1919. bio je izabran za vi\u0161eg fizi\u010dara Jekaterinbur\u0161kog opservatorijuma na mesto rukovodioca matemati\u010dkog odeljenja opservatorijuma. U januaru 1920. na Permskom dr\u017eavnom institutu pri Fizi\u010dko-matemati\u010dkom fakultetu organizovao je tehni\u010dka odeljenja: hemijsko-metalur\u0161ko, in\u017eenjersko-gra\u0111evinsko i elektromehani\u010dko i bio je izabran za predsednika tih odeljenja. U zimu 1920. godine dobio je poziv da stupi na du\u017enost\r\nnau\u010dnog saradnika, \u010dlana Atomske komisije na Dr\u017eavnom opti\u010dkom institutu. Na prole\u0107e 1920. vratio se u Glavni fizi\u010dki opservatorijum u svojstvu vi\u0161eg fizi\u010dara i tu je organizovao Matemati\u010dko odeljenje.\r\nU prole\u0107e 1920. fakultet vazdu\u0161nog saobra\u0107aja Instituta in\u017eenjera za saobra\u0107ajnice pozvao ga je da dr\u017ei predavanja iz aeromehanike. U leto 1920. taj institut pozvao ga je da stupi na du\u017enost nastavnika na katedri matematike. U toku letnjih meseci 1920. godine bio je izabran za rukovodioca pripremnih kurseva Saobra\u0107ajnog in\u017eenjerskog instituta.\r\nNa leto 1920. Fizi\u010dko-matemati\u010dki fakultet Petrogradskog univerziteta bira ga za nastavnika matematike i mehanike. U jesen 1920. bio je izabran za profesora na katedri za mehaniku na prvom Petrogradskom politehni\u010dkom institutu i za asistenta iste katedre na Pomorskoj akademiji. U jesen 1921. postaje profesor na katedri za primenjenu aerodinamiku na Saobra\u0107ajnom institutu. Leta 1922. bio je upu\u0107en, u nau\u010dne svrhe, u Nema\u010dku i\r\nNorve\u0161ku. U jesen 1923. imenuju ga za vi\u0161eg rukovodioca cikli\u010dnih\r\nve\u017ebi Pomorske akademije, a tako\u0111e i za urednika \u010casopisa za geofiziku i meteorologiju. U prole\u0107e 1924. bio je upu\u0107en u inostranstvo, u Holandiju radi u\u010destvovanja na Prvom me\u0111unarodnom kongresu primenjene matematike. Kongres ga je izabrao za \u010dlana stalnog odbora za sazivanje kongresa.\r\nU februaru 1925. postavljen je da privremeno obavlja du\u017enost direktora Glavnog geofizi\u010dkog opservatorijuma, a u junu potvr\u0111ena mu je du\u017enost direktora istog opservatorijuma. U februaru 1925. preuzeo je na sebe uredni\u0161tvo odeljka za geofiziku u Velikoj sovjetskoj enciklopediji. U martu 1925. bio je izabran za potpredsednika odbora za sazivanje I Geofizi\u010dkog kongresa. U julu 1925. ostvario je za SSSR rekordni let aerostatom,\r\ndostigav\u0161i visinu od 7400 m.\r\n<strong>(Curriculum vitae \u0410. \u0410. \u0424\u0440\u0438\u0434\u043c\u0430\u043da<\/strong>\r\n<strong>\u0424\u0440\u0438\u0434\u043c\u0430\u043d, A. \u0410.: \u0418\u0437\u0431\u0440\u0430\u043d\u043d\u044b\u0435 \u0442\u0440\u0443\u0434\u044b, \u041d\u0430\u0443\u043a\u0430, \u041c\u043e\u0441\u043a\u0432\u0430, 1966,<\/strong>\r\n<strong>\u0441\u0442\u0440. 386\u2012389)<\/strong>","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/autori\/aleksandar-fridman-%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80-%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87-%D1%84%D1%80%D0%B8%D0%B4%D0%BC%D0%B0%D0%BD","name":"Aleksandar Fridman (\u0410\u043b\u0435\u043a\u0441\u0430\u043d\u0434\u0440 \u0410\u043b\u0435\u043a\u0441\u0430\u043d\u0434\u0440\u043e\u0432\u0438\u0447 \u0424\u0440\u0438\u0434\u043c\u0430\u043d)","slug":"aleksandar-fridman-%d0%b0%d0%bb%d0%b5%d0%ba%d1%81%d0%b0%d0%bd%d0%b4%d1%80-%d0%b0%d0%bb%d0%b5%d0%ba%d1%81%d0%b0%d0%bd%d0%b4%d1%80%d0%be%d0%b2%d0%b8%d1%87-%d1%84%d1%80%d0%b8%d0%b4%d0%bc%d0%b0%d0%bd","taxonomy":"autor","meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor\/265","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/autor"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts?autor=265"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages?autor=265"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product?autor=265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}