{"id":197,"count":3,"description":"<img class=\"size-medium wp-image-7964 additional-class alignleft\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/unnamed-300x150.jpg\" alt=\"ra\u0161ko radovi\u0107\" width=\"300\" height=\"150\" \/>\r\n<p style=\"text-align: left\">\r\nRa\u0161ko Radovi\u0107 je ro\u0111en u Vranju, gde je proveo nezaboravno detinjstvo i delio mladost sa pripadnicima jedne talentovane generacije. Ponev\u0161i solidno gimnazijsko obrazovanje iz grada na Moravi, upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu. Po zavr\u0161enim studijama, najpre je stacioniran u vojnim ambulantama u Dalmaciji. Po izlasku iz vojske, zaposlio se kao lekar u dana\u0161njoj Republici Srpskoj (BiH). Krajem sedamdesetih godina pro\u0161log veka prelazi u Englesku, gde zavr\u0161ava specijalizaciju iz psihijatrije i postaje \u010dlan Britanskog psihijatrijskog dru\u0161tva (<em>The Royal College of Psychiatrists<\/em>).\r\n\r\nNajve\u0107i deo radnog sta\u017ea proveo je kao specijalista, \u0161ef slu\u017ebe (<em>consultant<\/em>), u psihijatrijskim ustanovama u Londonu i okolnim gradovima poput Enfilda, bave\u0107i se dobrim delom me\u0111ukulturalnom psihijatrijom. Posle nekih dvanaest godina rada u ulozi \u0161efa odeljenja u bolnici <em>Saint Ann<\/em><em>\u2019s Hospital<\/em> na istoku Londona, penzioni\u0161e se 2007-e godine. 2008-e prelazi u Kinu gde dobija posao u ameri\u010dkoj bolnici (<em>United Family Hospital<\/em>) u Pekingu kao specijalista psihijatar. Svoju psihijatrijsku karijeru okon\u010dava 2011-e kako bi se potpuno posvetio svojim drugim interesovanjima, nadasve filozofiji.\r\n\r\nKredo dr. Radovi\u0107a je da psihijatar treba da raspola\u017ee \u0161irim humanisti\u010dkim obrazovanjem kako bi bolje razumeo ljude i njihove probleme. Slede\u0107i tu ideju vodilju, on se celog svog veka zanimao za kulture raznih naroda, za klasi\u010dnu literaturu, filozofiju i umetnost. Od rane mladosti pasionirani tragalac za vizuelnim stvarima, on se posebno interesuje za teoriju forme i izraza, kao i za vizuelno opa\u017eanje.\r\n\r\nDa bi produbio ta svoja interesovanja, po\u010detkom devedesetih godina provodi nekoliko godina u Francuskoj, gde na Sorboni, pod egidom nedavno preminulog profesora \u017daka Buvresa (<em>Jacques Bouveresse<\/em>), najve\u0107eg savremenog francuskog epistemologa i \u010dlana visokoobrazovne instirucije <em>Coll\u00e8ge de France<\/em>, radi na doktoratu iz filozofije. Tezu koja ima za temu filozofske implikacije izraza ose\u0107anja (<em>La signification philosophique de l<\/em><em>\u2019expression des \u00e9motions<\/em><em>,<\/em>1999), odbranio je pred komisijom sastavljenom od eminentnih francuskih stru\u010dnjaka, dobiv\u0161i vrhunsko i retko dodeljivano priznanje - <em>f\u00e9licitations du jury<\/em>. Po povratku u Englesku , predaje se, u slobodno vreme, studijama klasi\u010dne filologije. Najpre je diplomirao (<em>Birkbeck College<\/em>), a potom i magistrirao (<em>University College London<\/em>) na Londonskom univerzitetu. Tu je imao privilegiju da mu profesori budu vrhunski helenisti poput Herviga Melera (<em>Herwig Maehler<\/em>) i Roberta \u0160arplesa (<em>Robert Sharples<\/em>), svetskog autoriteta za gr\u010dku filozofiju.\r\n<ul>\r\n2014-e godine izdava\u010dka ku\u0107a \u201cAkademska knjiga\u201d iz Novog Sada objavila mu je pionirski rad iz teorije forme: \u201cSistemi forme u umetnostima prvih civilizacija i Gr\u010dke\u201d. 2017-e godine kod istog izdava\u010da pojavio se njegov spis \u201cO prozra\u010dnosti, dubini i boji\u201d koji se bavi filozofskim aspektima vizuelnog opa\u017eanja a zasniva se na autorovom dugogodi\u0161njem interesovanju za kognitivnu psihologiju. Knjiga je u\u0161la u u\u017ei izbor od \u0161est finalista za nagradu \u201cNikola Milo\u0161evi\u0107\u201d za najbolji rad iz filozofije i estetike na srpskom jeziku. Kod istog izdava\u010da je 2021. godine iza\u0161ao iz \u0161tampe Radovi\u0107ev spis \u201cO monadi, obliku i broju\u201d u kome se razmatra intimna veza izme\u0111u oblika i broja kroz prizmu pitagorejske \u201caritmeti\u010dke geometrije\u201d i razvijaju neke seminalne ideje \u0110ordana Bruna na istu temu. I ova kniga je u\u0161la u u\u017ei izbor za nagradu \u201cNikola Milo\u0161evi\u0107\u201d 2021 odine. U izdanju \u010cigoja \u0161tampe 2025 godine iza\u0161la je Radovi\u0107eva monografija \u201cArhitektonika brojeva\u201d koja se bavi vizuelizacijom brojeva.<\/li>\r\n<\/ul>\r\nDr. Radovi\u0107 stalno obitava u Kini, gde je do po\u010detka epidemije bio aktivno uklju\u010den u kulturni \u017eivot te zemlje, anga\u017euju\u0107i se sa svojom suprugom Tao Wang u promociji vizuelne kulture, organizuju\u0107i izlo\u017ebe savremenih kineskih i stranih umetnika. U okviru te delatnosti, objavio je vi\u0161e likovnih kritika publikovanih na engleskom i prevedenih na kineski.","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/autori\/rasko-radovic","name":"Ra\u0161ko Radovi\u0107","slug":"rasko-radovic","taxonomy":"autor","meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor\/197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/autor"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts?autor=197"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages?autor=197"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product?autor=197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}