{"id":108,"count":1,"description":"Ro\u0111ena je u Hern Beju u Kentu, gde je odrasla. Zavr\u0161ila devoja\u010dku srednju \u0161kolu Sajmon Langton u Kenterberiju. Upisala se na koled\u017e Ledi Margaret Hol u Oksfordu 1952, gde je studirala francuski i ruski. Diplomirala 1955. sa odlikom, a slede\u0107e godine je stekla diplomu iz slavisti\u010dkih studija sa odlikom. Pod vo\u0111stvom Borisa Unbegauna prou\u010davala jezik opisa Moskve u vreme vladavine cara Alekseja Mihajlovi\u010da Grigorija Karpovi\u010da Koto\u0161ihina, na \u010demu je 1964 doktorirala. Do tada je njeno poznavanje slovenskih jezika ve\u0107 bilo veoma solidno. Godinu 1958\u20139. provela je u Getingenu i Berlinu u\u010de\u0107i nema\u010dki i poha\u0111aju\u0107i \u010dasove srpskohrvatskog, \u010de\u0161kog, lu\u017ei\u010dko-srpskog i bugarskog. 1959. izabrana je za nastavnika i tutora koled\u017ea Ledi Margaret Hol i tokom narednih 20 godina od svog koled\u017ea stvorila poznati centar za studije ruskog. Godine 1980. izabrana je za \u0161efa Katedre uporedne slovenske filologije i postala \u010dlan Koled\u017ea Hilda. Umrla je od raka u Oksfordu 27. maja 1981.\r\nNajve\u0107i doprinos slavistici E. Penington je dala u oblasti istorije ruskog jezika. Njen rad na rusistici bio je usredsre\u0111en na 17. vek. Kulminacija njenog rada u ovoj oblasti je monumentalno izdanje Koto\u0161ihinovog rukopisa, objavljeno 1980. Bila je posebno zainteresovana i za ju\u017enoslovenske jezike: srpskohrvatski, makedonski i bugarski, sa kojih je prevodila. Ona je svet engleskog govornog podru\u010dja upoznala sa srpskim pesnikom Vaskom Popom.\r\nPesni\u010dko delo Vaska Pope na\u0161lo je u En Penington sjajnog prevodioca. Prevela je na engleski jezik pojedina\u010dne pesme koje su objavljene u poznatim engleskim i ameri\u010dkim \u010dasopisima, kao i njegove zbirke pesama: Uspravna zemlja (Earth Erect), Izabrane pesme (Selected Poems), Sabrane pesme (Collected Poems), Kosovo polje (The Blackbird\u2019s Field) i pesni\u010dki zbornik Od zlata jabuka (The Golden Apple).\r\nDrugi po zna\u010daju je bio njen rad na muzici pravoslavne crkve, posebno u Moldaviji, o kojoj je pisala u nizu \u010dlanaka, kasnije skupljenih i ponovo objavljenih u Bukure\u0161tu 1985. Bila je inicijator projekta za pravljenje liste \u0107irilskih rukopisa u Ujedinjenom Kraljevstvu, za koji je kao saradnika u istra\u017eivanju anga\u017eovala Ralfa Kleminsona (Ralph Clemision). Iako nedovr\u0161en u trenutku njene smrti, projekat je uspe\u0161no dovr\u0161en od strane Kleminsona, i katalog je naslovljen u njenu \u010dast kao The Anne Pennington Catalogue. A Union Catalogue of Cyrillic Manuscripts in British and Irish Collections (London, 1988).\r\n<em>(Preuzeto iz arhiva koled\u017ea u Oksfordu)<\/em>","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/autori\/en-penington","name":"En Penington","slug":"en-penington","taxonomy":"autor","meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor\/108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/autor"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts?autor=108"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages?autor=108"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product?autor=108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}