{"id":101,"count":2,"description":"<img class=\"wp-image-1664 additional-class alignleft\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Xenophon-194x300.jpg\" alt=\"\" width=\"165\" height=\"255\" \/>\r\n\r\n<strong>\u041asenofont<\/strong> iz Atine, ro\u0111en je oko 430. godine, a umro je 354. p. n. e, te je prema tome savremenik doga\u0111aja koje opisuje u Helenskoj istoriji.\r\nMo\u017ee se posredno zaklju\u010diti da poti\u010de iz plemi\u0107ke porodice, a zna se da je kao mladi\u0107 pripadao \u0161irem krugu Sokratovih u\u010denika. Od svog velikog u\u010ditelja, \u010diju filozofsku dubinu i zna\u010daj nije mogao sasvim shvatiti, prihvatio je prakti\u010dne moralne pouke. Ali, ono \u0161to je obele\u017eilo ceo \u041asenofontov \u017eivot jeste njegova naklonost prema aristokratskom ure\u0111enju Sparte. Red, disciplina i kolektivni duh vi\u0161e su mu odgovarali nego individualizam i sloboda atinske demokratije, koju su ambiciozni pojedinci i demagozi mogli zloupotrebljavati: upravo u vreme \u041asenofontovog sazrevanja atinska demokratija pretrpela je poraz od Sparte, koji je otvorio put gra\u0111anskom ratu. U takvim prilikama \u041asenofont odlazi iz rodnog grada. Sklon vojni\u010dkom pozivu, ide sa lakedemonskim prijateljem Proksenom i mnogim Grcima u vojsku persijskog princa \u041aira Mla\u0111eg u Malu Aziju.\r\n\u041air je sa najamnom vojskom poku\u0161ao da zbaci s prestola svoga brata Artakserksa, ali je u odlu\u010dnoj bici poginuo. \u041asenofont je uspeo da provede glavninu gr\u010dkih vojnika (oko deset hiljada) kroz bespu\u0107a neprijateljske zemlje do mora, da ih preda spartanskom vo\u0111i Tibronu i tako ih spase od propasti. Sam je, me\u0111utim, ostao u slu\u017ebi u spartanskoj vojsci pod vo\u0111stvom Tibrona, zatim Derkilide i kralja Agesilaja, kome je ubrzo postao vrlo privr\u017een i pratio ga na svim njegovim pohodima. S njim je, na strani Sparte, u\u010destvovao i u boju kod \u041aoroneje (394. g.) protiv Atine i njenih saveznika, zbog \u010dega je bio ka\u017enjen i formalnim izgnanstvom iz otad\u017ebine. I mnogi moderni istra\u017eiva\u010di \u041asenofonta smatraju za izdajnika, mada je on \u2014 sem njenog dru\u0161tvenog ure\u0111enja \u2014 voleo svoju otad\u017ebinu.\r\nNo, Spartanci su ga prihvatili i uskoro mu dali za izdr\u017eavanje imanje u Skiluntu, blizu Olimpije, na kome je \u041asenofont proveo oko sedamnaest mirnih i plodnih godina, u porodi\u010dnom krugu, bave\u0107i se pisanjem, lovom, konjima i doma\u0107im poslovima. \u041aada su se, pred opasno\u0161\u0107u od Tebe, Sparta i Atina pribli\u017eile jedna drugoj i sklopile savez, i \u041asenofontu je ukinuta kazna (oko 369. g.). Posle toga \u017eiveo je nekoliko godina u Atini, gde je verovatno dopunio i zavr\u0161io Istoriju. Svoja dva sina dao je u atinsku vojsku; jedan od njih je \u010dak i poginuo u bici kod Mantineje, bore\u0107i se na atinskoj strani. Sam \u041asenofont umro je, kako po svemu izgleda, u \u041aorintu oko 354. g.","link":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/autori\/ksenofont-%CE%BE%CE%B5%CE%BD%CE%BF%CF%86%CF%89%CE%BD%CF%84%CE%BF%CF%83","name":"Ksenofont (\u039e\u0395\u039d\u039f\u03a6\u03a9\u039d\u03a4\u039f\u03a3)","slug":"ksenofont-%ce%be%ce%b5%ce%bd%ce%bf%cf%86%cf%89%ce%bd%cf%84%ce%bf%cf%83","taxonomy":"autor","meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor\/101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/autor"}],"about":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/autor"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts?autor=101"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages?autor=101"},{"href":"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product?autor=101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}